Iako sami ne bi uložili novac u autoceste, većina građana podupire ideju da mirovinski fondovi ulože novac u dionice HAC ONC-a / Foto: D. LOVROVIĆ
Ako mirovinski fondovi novac ulože u autoceste, glavni partner društva za upravljanje bit će država. Na kraju će o stanju njezinih javnih financija gotovo u potpunosti ovisiti i mirovine iz drugog stupa
ZAGREB » Tek svaki sedmi građanin Hrvatske, barem tako pokazuju ankete objavljene posljednjih dana, bio bi spreman uložiti svoj novac u autoceste ako se Vlada odluči na javnu ponudu dionica društva koje upravlja tim autocestama (HAC ONC). Iako sami ne bi uložili novac u autoceste, većina građana – njih 54 posto – podupire ideju da mirovinski fondovi ulože novac u dionice HAC ONC-a. Osim što najvjerojatnije novca za ulaganje u autoceste nemaju i s pravom su skeptični prema dosadašnjem poslovanju društava koja su upravljala autocestama, građani očito novac uložen u mirovinske fondove ne doživljavaju kao svoju imovinu, jer bi inače s puno više opreza podržavali to ulaganje, kao i u slučaju kad su odgovarali na pitanje bi li se osobno uključili u javno ponudu HAC ONC-a.
Sigurna kamata
Prema prvotnoj ideji država se nadala da će od monetizacije autocesta dobiti više od 20 milijardi kuna, a kad bi taj novac uložili mirovinski fondovi to znači da bi većina prinosa što su ga od početka rada 2002. godine zaradili mirovinski fondovi bila uložena u autoceste. Naime, »mirovinci« su nedavno objavili da su uz prosječan godišnji prinos od 6,6 posto povećali imovinu svojih članova za ukupno 20,7 milijarda kuna. Taman onoliko koliko je Vlada tražila u monetizaciji. Ako se po novom planu mirovincima proda samo 51 posto HAC ONC-a onda bi barem polovica prinosa koji je ostvaren novcem oko 1,6 milijuna osiguranika bila uplaćena u autoceste.
Osim malog dijela uloženog u dionice i gotovinu ostatak budućih mirovina je u uglavnom u hrvatskim državnim obveznicama. U njih je prema podacima HANFA-e u lipnju prošle godine bilo uloženo 45,16 milijarda kuna obveznih mirovinskih fondova, što je 70 posto imovine. Iako su odavno u rangu ulagačkog »smeća« državne obveznice zaslužne su za najveći dio prinosa od ukupno 20,7 milijardi kuna. Monetizacija ili javna ponuda dionica društva za upravljanje autocestama, tako bi zatvorila krug. Uplate doprinosa, a u 13 godina bilo ih je 49,85 milijardi kuna s time da se one za vojsku i policiju vraćaju u prvi stup, završile su u obveznicama, a prinos u autocestama. Vlasnici tog novca, građani Hrvatske, o tome nisu mogli odlučivati, odluke su donosili posrednici – društva za upravljanje mirovinskim fondovima. Oni su novac koji je država u mirovinskoj reformi oslobodila za osobnu štednju građana za buduće mirovine, ponovo transferirali državi i naplaćivali su sigurnu kamatu. Ostvarili su prinos svojim članovima, ali su bez puno muke i sami dosta zaradili.
Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista…
