Upravo šefovi klinika i odjela vani rade privatno, kaže Davor Miličić, predstojnik Klinike za kardiologiju KBC-a Zagreb koji se zalaže za primjenu europske prakse. S druge strane, sanacijski upravitelj KBC-a Rijeka Davor Štimac ističe da šefovi klinika imaju puno posla klinici da bi imali vremena raditi i privatno
ZAGREB » Šefovi klinika izgubit će pravo rada u privatnoj praksi, a dozvolu za dodatni rad u privatnim zdravstvenim ustanovama dobit će samo oni liječnici koji svojoj bolnici uspiju zaraditi dvije mjesečne bruto plaće, rješenja su iz novog Pravilnika o mjerilima za davanje odobrenja liječnicima za dopunski rad u privatnom sektoru kojega ministar Siniša Varga namjerava donijeti u narednih nekoliko mjeseci.
Prema tom prijedlogu, privatno ne bi smio raditi niti jedan liječnik kod kojeg su liste čekanja dulje od 60 dana, a odobrenje za dodatni rad može dobiti samo 30 posto liječnika na jednom odjelu.
Nelogična ideja
Dio liječnika, među njima i Davor Miličić, predstojnik Klinike za kardiologiju KBC-a Zagreb, zalaže se za primjenu europskog modela gdje liječnici popodne rade privatno u vlastitoj bolnici. U zabrani privatne prakse šefovima klinika ne vide logiku, jer upravo su oni, kažu, traženi i cijenjeni na tržištu.
Ivica Babić, šef Hrvatskog liječničkog sindikata, privatni bi rad liječnika u potpunosti prepustio tržištu. Liječniku koji poštuje ugovor o radu i ispunjava sve svoje obveze prema poslodavcu, smatra Babić, treba omogućiti da svoje usluge ponudi na tržištu ako to želi.
– Druga regulativa nije potrebna. Uostalom, koji će vas privatni poslodavac zvati ako ste neradnik i niste stručni? Ne treba politika određivati pravila igre, tko god bio na vlasti, jer se tako otvara mogućnost da dozvolu za privatni rad dobiju politički podobni. Neka tržište odradi svoje – poziva Babić.
– U razvijenim državama liječnici, umjesto za privatnike, pružaju privatne usluge izvan radnog vremena u vlastitoj bolnici i tako joj ostvaruju dodatni prihod. To je model kojem bismo trebali težiti, zašto puštati liječnike da odu okolo po privatnim poliklinikama? – pita se Miličić. Zabranu rada šefovima klinika smatra presedanom, jer se na zapadu prioritet za privatni rad liječnika daje upravo po hijerarhiji. »Upravo šefovi klinika i odjela vani rade privatno, dok se za mlade liječnike smatra da svoje slobodno vrijeme poslijepodne moraju posvetiti dodatnom učenju«, navodi Miličić kojem je Vargina ideja »potpuno nelogična«.
Sanacijski upravitelj KBC-a Rijeka prof. dr. Davor Štimac ističe da doktori KBC-a u ovom trenutku ne rade u privatnom sektoru.
– No, po pitanju privatnog rada prema kriterijima Ministarstva zdravlja ćemo detektirati sve one doktore KBC-a Rijeka koji mogu raditi u privatnom sektoru ako to žele. Prema njegovim riječima, kad se radi o privatnom radu liječnika iz javnog sektora, ne treba biti rigidan, pod uvjetom da svi koji rade u državnom sektoru najprije zarade svoju plaću.
– Jedna opcija je da liječnici rade privatno u okviru bolnice ili pak privatno izvan bolnice, a u proteklih petnaestak godina prošli smo i jedan i drugi model. Činjenica je da ako za liječnikom postoji tržišna potreba izvan javnog sustava, vjerujem da on svojim privatnim radom može rasteretiti javni sustav, ističe Štimac.
Obaveze i dužnosti
» šefovi klinika
» liječnici koji bolnici zarade manje od dvije mjesečne bruto plaće
» liječnici s listama čekanja duljima od 60 dana
» po odjelu privatno može raditi maksimalno 30 posto liječnika
– Šefovi klinika moraju se baviti stručnim radom i organizacijom posla na klinici. Kao predstojnici klinika bave se i znanstvenim i nastavnim radom te je naprosto teško povjerovati da im kad sve to obave ostane vremena i za rad u privatnom sektoru, upozorava Štimac.
Za sanacijskog upravitelja KBC-a Zagreb, Hrvoja Vrčića, pravilnik je »razumno rješenje« jer je na upravi bolnice da se maksimalno posveti upravljanju bolnicom, a privatni rad tu ne spada.
– Kroz odgovarajuće nagrađivanje, liječnici neće ni trebati raditi izvan svog radnog vremena, a mogli bi raditi u našoj ustanovi – veli Vrčić, te navodi kako tzv. drugi dohodak, odnosno rad liječnika za dodatni prihod gdje dio novca ide njemu, a dio bolničkoj ustanovi, na Rebru dobro funkcionira u kliničkim ispitivanjima i pružanju zdravstvenih usluga strancima. »To je dobar put«, ocjenjuje Vrčić.
Samo transparentno
U Udruzi hrvatskih pacijenata, međutim, ne misle tako. – Neka se liječnik odluči hoće li raditi privatno, ili će raditi u javnom zdravstvu. Ne smije se dopustiti jedno i drugo. Ministar mora najstrože zabraniti miješanje javne i privatne prakse, jer je to neprihvatljivo. Ako sudac ne može poslijepodne raditi u odvjetničkom uredu, ni liječnik ne smije raditi u privatnoj poliklinici jer je to sukob interesa, zaključuje Marijo Drlje predsjednik Udruge.
Ravnatelj privatne riječke poliklinike Medico doc. dr. Vladimir Mozetič potvrđuje da u ovom trenutku ne surađuju sa specijalistima iz riječke bolnice budući da zasad nitko od liječnika nema suglasnost resornog ministarstva za rad u privatnom sektoru. Rad liječnika u privatnom sektoru, kako ističe, ne bi trebao biti problem pod uvjetom da se obavlja transparentno, a tome dopusnice ministarstva i služe.
– U ovom slučaju prvenstvenu reakciju očekujem od onih na koje se ovaj pravlinik odnosi, ističe Mozetič.
