ZAGREB Hrvatska će od iduće godine aktivnije uključivati azilante na domaće tržište rada. Naime, proračunom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za iduću godinu planirano je pet milijuna kuna za operativni plan za uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom. Prema planovima, Hrvatska bi s jedne strane azilante obrazovala za jednostavnija zanimanja te im tako otvarala put za ulazak na tržište rada, dok bi ipak većina njih na tržište bila uključena kroz javne radove u organizaciji nevladinih udruga.

Državna burza za zapošljavanja i u proteklim godinama uključivala je nezaposlene azilante na tržište rada. Uglavnom je bila riječ o desetak osoba godišnje kojima je evidentirana nezaposlenost omogućila aktivaciju putem javnih radova i to kroz projekte aktivacije ranjivih skupina nezaposlenih. No ti se programi nisu posebno označavali. Vidljivija sredstva sredstva za iduću godinu previđena su s obzirom na planove na razini EU o raspodjeli tražitelja azila po zemljama članicama, projektu koji poprilično šteka i prema kojem bi Hrvatska trebala preuzeti 1560 migranata iz ratom zahvaćenih područja.

Ukupno bi za mjere aktivne politike zapošljavanja u idućoj godini trebalo utrošiti 1,5 milijardi kuna pri čemu bi se 590 milijuna kuna prema planovima povuklo iz Europskog socijalnog fonda (ESF), a ostatak iz nacionalnih sredstava. Gotovo 696 milijuna predviđenih sredstava, što je značajan rast u odnosu na prethodne godine, iskoristio bi se za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Plan je snažnije aktivirati mlade koji završe srednjoškolsko obrazovanje da se zapošljavaju u realnom sektoru.

Naime, mladi sa srednjoškolskim obrazovanjem i do sada su bili uključeni u SOR u obrtničkim zanimanjima te javnom sektoru, ali ne i u realnom sektoru u kojem bi SOR trebao trajati šest mjeseci, a ne kao u ostalima do 36 mjeseci. Sami poslodavci, posebno u proizvodnim djelatnostima, smatraju kako im je šest mjeseci dovoljno da radnika u praksi osposobe za posao, odnosno vide je li on za taj posao ili ne.

Nešto više od četiri tisuće nezaposlenih osoba tijekom ove godine koristilo je potporu za samozapošljavanje. Plan je da se iduće godine samozapošljavanje ojača pa će tako i rasti potpora za osobu koja samu sebe »izvuče« iz nezaposlenosti sa sadašnjih 25 na 30 tisuća kuna. No, samozaposlenim osobama omogućit će se i aktiviranje dvoje radnika kroz SOR ukoliko posao koji pokreću zahtjeva dodatnu radnu snagu. U tim slučajevima potpora za samozapošljavanje rasla bi na 45 tisuća kuna.

Određene promjene u mjerama aktivne politike zapošljavanja očekuju se i kod javnih radova. Poseban program tako se priprema za teško zaposlive osobe koje su u sustavu socijalne skrbi, odnosno korisnike zajamčene minimalne naknade. Njih će se uključivati u programe javnih radova, no time neće izgubiti pravo na maksimalno 800 kuna zajamčene minimalne naknade.

Praktično, to socijalno davanje bi »odradili«, a uz njega bi primali i pola minimalne plaće. Drugim riječima, dok su u javnom radu (koji traje šest do maksimalno godinu dana) uz 800 kuna zajamčene minimalne naknade primali bi i oko 1.300 kuna – ukupno 2.100 kuna. To bi, smatra se, moglo pomoći teže zaposlivim osobama da se ohrabre za traženje posla.