Nakon nevjerojatne »žetve medalja« na Decanteru kao i odličnih vijesti koje su stigle iz Kine gdje je u lipnju održano ovogodišnje izdanje prestižnog Concours Mondial de Bruxellesa na kojem su hrvatskim vinima dodijeljene čak 22 medalje i na što je pak bila jako ponosna Udruga Vinistra – veliko zlato dobio je, naime, Clemente 2020. porečkog vinara Ivana Damjanića, a tu su bile još dvije zlatne i tri srebrne medalje – na red je došao i uistinu spektakularni Decanter 2025 Winners Showcase by Vinistra na kojem su, u Savudriji, sudjelovali vinari čija su vina na Decanteru ocijenjena s 90 i više bodova. Kao i najuži tim ocjenjivača i novinara Decantera, najčitanijeg i najutjecajnijeg vinskog medija na svijetu.

Ukratko – sjajna godina za hrvatska vina, što su poručili i organizatori prestižnog Concours Mondial de Bruxellesa. Njegovo 32. izdanje u sesiji bijelih i crnih vina održalo se u Yinchuanu, u srcu kineske vinske regije Ningxia, a Hrvatska je briljirala osvojivši dvostruko više medalja nego lani.

TEMPERAMENTNI MJESECI

U udruzi Vinistra, koja je prije dvije godine Concours Mondial de Bruxelles prvi put dovela u Hrvatsku kada je u Poreču organizirala ocjenjivanje, iznimno su ponosni na hrvatski uspjeh. Njihova četiri člana – Josip Barišić, Marko Krstačić, Ivan Damjanić i direktor Vinistre Ivan Marić, na ocjenjivanju su sudjelovali kao dio hrvatske delegacije ocjenjivača uz Ivanu Ovčina Čagalj, Inu Bednar Jozinović, Tomislava Tuđena, Moniku Prović i Kseniju Matić.

U Savudriji plaža hotela Kempinski je za potrebe ekskluzivnog druženja Decanter 2025 Winners Showcase by Vinistra bila preuređena u istinski zanimljivi prostor. Događaj je organiziran u stilu promenadnog kušanja te su na njemu izlagali vinari i vinarije koje su osvojile srebrna i zlatna odličja, dakako i Benvenuti s muškatom San Salvatore koji je dosegnuo 97 platinastih bodova. Hrvatska vina koja su se smjestila u zoni između 90 i 97 ovogodišnjih Decanter 2025 World Wine Awards bodova. S obzirom na to da je to k tome bilo događanje što zaokružuje nevjerojatno temperamentna tri mjeseca – početak je bio u prvoj dekadi travnja kad je u porečkom hotelu Parentium bilo organizirano ocjenjivanje vina pristiglih za Vinistru, na licu Ivana Marića, direktora Vinistre bile su jasno vidljive dvije situacije: fizički umor, ali i jedna nevjerojatna duhovna, emotivna sreća. Sve što njegova profesionalna ekipa provodi već nekoliko godina pretvara se u zlato.

– Moj tim i ja jako smo ponosni na ovo večerašnje događanje, na ovaj istinski susret najznačajnijih hrvatskih vinara i probrane, vrhunske ekipe Decantera. Potvrda je to da smo na dobrom putu, da s našim predsjednikom Lukom Rossijem kao i dakako svim vinarima uključenim u Vinistru, uspijevamo realizirati naše najsmjelije zadaće. Ponajprije, organizirali smo Vinistrino ocjenjivanje po Decanterovom modelu ocjenjivanja. Bio je to istinski izazov, no proveden je na najbolji mogući način. O fantastičnom uspjehu kako naših, istarskih vinara koji su u svakom slučaju hrvatski lideri i na globalnom planu, stigla su nam značajna priznanja i u Kini. Sve to nas čini istinski ispunjenim i sretnim, pojašnjavao nam je Marić na obali zaljeva, točnije rečeno vale što spaja Hrvatsku i Sloveniju, jednu također istinski značajnu vinsku zemlju.

NA GLOBALNOJ SCENI

No uz sva uzbuđenja koja je nosila ta posebno topla, ma vruća večer u kojoj je u jednu od najznačajnijih europskih vinskih regija stigao Decanter, Marić nije krio ni svoje impresije – Kinom. U njoj je naime tijekom tri dana Concours Mondial de Bruxellesa 375 stručnjaka iz 56 zemalja naslijepo kušalo 7.165 uzoraka iz 49 zemalja. Kao domaćin ovogodišnjeg izdanja, Kina je sudjelovala s rekordna 663 vina, a nagrađeno ih je 280. Kineski vinari osvojili su osam velikih zlatnih medalja, stotinu zlatnih medalja i 122 srebrne medalje. Iako se brojem vina i vinara ne možemo mjeriti s velikim tržištima, hrvatska vinska scena i istarski vinari mogu s ponosom gledati na ovogodišnje rezultate koji su još jednom pokazali da su kvaliteta, tradicija, znanje i predanost vinogradima i vinski podrumima prepoznati na globalnoj razini.

– Kina nam je u svakom smislu potpuna nepoznanica. A kad stignete u nju shvatite i to da prema njima imamo klišeizirane, pa i negativne stavove, ukratko da imamo predrasude. Yinchuan je mladi grad u srcu kineske vinske regije Ningxia koji je već stigao do više od dva milijuna stanovnika. Smješten je u sredini Kine, ali na njezinu sjeveru, blizu granice s Mongolijom. I ne, nije riječ o nekoj Bogom danoj lokaciji, jako pogodnom terroiru za uzgoj vinove loze. Čak i suprotno, ali Kinezi ne prepoznaju, ne shvaćaju stav prema kojem je negdje nešto nemoguće. Klimatski gledano, riječ je o velikim temperaturnim razlikama između noći i dana, a i tlo je dominantno pjeskovito. No, s druge strane, iako je vinarstvo u povojima, ta njihova nevelika regija ima pod vinogradima pedeset posto više teritorija nego što ga ima Hrvatska, pojašnjava nam Marić.

U BUDUĆNOSTI

Regija Ningxia, kao i većina ostalih kineskih oblasti, je zanimljiva i u političkom smislu jer je riječ o domovini naroda Hueja tako da ima status, jedne od samo pet kineskih autonomnih regija. Za njihove pojmove nije ni velika, broji manje od sedam milijuna stanovnika, dok joj je površina 66 tisuća četvornih kilometara što je deset tisuća više od Hrvatske.

– Kad dođete u Kinu odmah shvatite koliko smo mali. Ningxia je nešto veća od Hrvatske, jednako tako ima i oko 30 tisuća hektara površina pod vinogradima. Nije dakle veliki proizvođač vina, sveukupno i prema ostalim kineskim prostorima riječ je i za njih o ulasku u jedno sasvim novo područje. No, vratim li se na opće impresije prema Kini, odnosno onom malom dijelu koji sam upoznao, moram reći kako Kina nije »zaostala« ili kako znamo istaknuti »iza nas«, ona je u mnogim smislovima daleko ispred nas. Yinchuan je jako zanimljivo organizirani i urbanizirani grad. Čistoća njegovih ulica je nevjerojatna. Ne kažem da smo mi neuredni jer nismo, no kod nas ipak nailazite na prepune kante i smeće oko njih – u Yinchuanu je to nemoguće. Sve je prepuno hi-tech rješenja, automobili su dominantno električni, zapravo kao da se nalazite u nekom, za naša razmišljanja, budućem vremenu. Dođete s mišlju o Kini kako je nekad bila prezentirana, tako da uistinu doživljavate neku vrstu kulturološkog šoka, ali u pozitivnom smislu. Naprosto, kao da su preskočili jedno razdoblje i ušli iz one Kine stanovnika istih odijela u zemlju koja je, posebno tehnologijom, u budućnosti, pojašnjava nam Marić.

NEVJEROJATNA UPORNOST

Kine se pak i s ovih naših prostora pribojavamo i jer sve čega se »uhvati« vrlo brzo postane globalno rasprostranjeno. Koliko je stoga Kina opasna za europsko vinarstvo? Europi koja sebe doživljava kao centar svijeta, s razlogom posebno pogledamo li količine koje dolaze iz Francuske, Španjolske i Italije, već se dogodio Novi svijet: Novi Zeland, Australija, Južna Afrika, Argentina, Čile i SAD. Je li sad na redu »šok« koji će nam prouzročiti Kina?

– Nije, odnosno ne vjerujem da je tako blizu. Proizvodnom logikom oni slijede francuska iskustva, drže da je upravo Francuska globalni lider pa bi prema tome i oni, »kopiraju« li ih, trebali imati uspjeha u proizvodnji i kasnijem izvozu. No, s obzirom na naša, pa i globalna iskustva čini mi se da idu u smjeru koji danas ne dominira. Njihovom proizvodnjom u 80 posto količina dominiraju crna vina, dok su trend – lagana bijela vina. S druge strane, iako od Kine u pravilu očekujemo suprotno, vina su im u ovom trenutku vrlo skupa tako da tržište pronalaze samo na domaćim prostorima. Koji su istina golemi, ali znamo li da je kod njih uvijek izvoz, s vinima za sada nije tako, pojašnjava nam Marić.

A opet, i Concours je pokazao – kineska vina su iznimno kvalitetna. Ne znači li onda da bi mogli ovladati tržištem koje traži upravo vrhunska vina kod kojih cijena i nije toliko dominantni faktor?

– Znate što, Kinezi imaju jednu nevjerojatnu upornost koju ću vam oslikati s jednim, ma da, mogu ga slobodno nazvati nevjerojatnim primjerom. Kad govorimo o regiji Ningxia, a ona je jedna od najvažnijih po pitanju proizvodnje vina, riječ je o jako sušnom području. Vinogradi se u cijelosti navodnjavaju jer bez toga ne bi ih ni bilo, ljetno razdoblje je suho i jako toplo, no veliki problemi nastaju kad dođe – zima. S obzirom na pjeskovitost, zime su im jako hladne, temperature se spuštaju i ispod minus 15 što je dakako pogubno za loze. Znate što oni čine da bi ih zaštitili? Doslovno ih zakapaju, prekrivaju površinskim slojem i puštaju da tako zaštićene prezime! Nikad i nigdje nešto slično ne možete čuti ni vidjeti. Vidite, upravo taj primjer pokazuje koliki su njihova upornost i odlučnost kad u nešto krenu. Danas nisu konkurentni kako po izboru sortimenta, vina koja proizvode ili cijena. Mada, odluče li drugačije, nikad se ne zna, mogli bismo ih itekako »doživjeti« i mi u Europi, zaključuje nam prenošenje svojih kineskih impresija Ivan Marić.

VINSKI TURIZAM

Mi se pak završno okrećemo ozračju događanja u Savudriji na kojem se okupila svojevrsna istarska vinska reprezentacija pojačana jakim »etiketama« iz Međimurja, Slavonije te Dalmacije.

– Kad je riječ o Vinistri, mislim da idemo jako dobrim putem. Decanter i Concours su pokazali kako smo kvalitetom jako značajna regija, kako su nam sve otvorenija vrata recentnih europskih gastronomskih centara. Kako zahvaljujući investicijama u vinarije postajemo i privlačni za vinski turizam jako visoke razine, da smo naprosto našim vinima dali maksimalnu dodanu vrijednost. Razumijevanje i osluškivanje tržišta i trendova uz našu maksimalnu posvećenost kvaliteti daju rezultate, onakve kakve smo dogovorili i zacrtanom politikom stalno provodimo, zaključio je Marić.

Profinjeni Clemente

Kozlović Santa Lucia Malvazija 2018. i Medea Assemblage 2022. osvojili su na Concoursu zlatne medalje, Vina Poletti Chardonnay 2024., Agrolaguna Syrah Festigia 2022. i Agrolaguna Castello Festigia 2022. srebrne medalje, a veliko zlato osvojio je Damjanić Clemente 2020. za koji je stručni ocjenjivački sud dao zanimljivi opis: »Vino je iznimne strukture, kompleksnosti i savršene ravnoteže. Riječ je o slojevitom i vrhunski izrađenom vinu koje otkriva intenzivne arome tamnog voća, začina i savršeno integriranog drveta. Na nepcu su tanini čvrsti, ali zreli, pružajući eleganciju bogatom voćnom karakteru, a da ga ne nadvladaju. Vino je impresioniralo svojom iznimnom postojanošću i skladom, završavajući dugim i elegantnim završetkom. Vrhunsko vino koje spaja dubinu, profinjenost i preciznost«, opis je najbolje ocijenjenog hrvatskog vina.