Četrdeset slučajeva hripavca, zarazne bakterijske bolesti koja kod male djece izaziva upalu pluća i druge teže komplikacije, zabilježeno je proteklih dana u Splitu.

Devet je novorođenčadi zbog toga hospitalizirano, a među oboljelima je i dvadesetero djece mlađe od šest godina, petero školske djece te nekolicina roditelja.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) poručuju kako nije riječ o iznimnom događaju, jer se svake godine u Hrvatskoj zabilježi i do 100 slučajeva hripavca, ali se ipak radi o grupiranju zaraze u nekoliko obitelji, i to upravo u južnoj Dalmaciji, gdje je cijepljenost djece protiv ove bolesti relativno niska.

– U Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji imamo najniže cijepne obuhvate, povećani broj oboljelih vjerojatno je posljedica toga.

Uglavnom su to djeca, imamo obiteljska grupiranja, i zapravo treba povećati cijepne obuhvate jer se radi o jako zaraznoj bolesti, ističe Goranka Petrović, epidemiologinja HZJZ-a.

Cijepni imunitet traje 10-ak godina, a nakon toga bakterija opet cirkulira i rezervoar zaraze je među starijom djecom i odraslima koji nemaju specifičnu sliku bolesti – samo kašlju, a izvor su zaraze.

U najvećem su riziku mala djeca, kod koje dolazi do napadaja kašlja, gušenja, može završiti komplikacijama u vidu upale pluća, može zahvatiti živčani sustav, a često zahtijeva bolničko liječenje, kaže Petrović.

Osim cijepljenja provodi se obrada kontakata pa se tamo gdje je povećan rizik teške bolesti dijeli kemoprofilaksa, odnosno antibiotska terapija.

U ostalim krajevima Hrvatske nema grupiranja hripavca, osim splitskog, no to ne znači da ga neće biti.

Hripavac nije sezonska, nego cjelogodišnja bolest koja se može javiti u svako doba godine. Zato bi cjepni obuhvat trebao biti iznad 90 posto, ali je u spomenutim županijama on ispod 80 posto.

– To nije tipična zimska bolest, imamo prijave tijekom cijele godine, i važno je cijepiti djecu jer su mala djeca u prvoj godini života najugroženija.

U zapadnim zemljama pred kraj trudnoće cijepe se trudnice kako bi pojačale količinu protutijela i preko posteljice zaštitile bebu u najosjetljivijem razdoblju nakon rođenja.

To kod nas nije javnozdravstveni problem, ako bude, i mi ćemo o tome razmišljati, zaključuje epidemiologinja Petrović.