COVID-19

Deltakron još nije potvrđen u Hrvatskoj: ‘Hibridne varijante nisu nešto neočekivano, ali nema naznaka da su opasnije’

Barbara Čalušić

Nedavno su u Europi i SAD-u zabilježeni i prvi slučajevi kombinacije delta i omikron varijante koronavirusa.



RIJEKA – Europa i svijet još jednom u više od dvije godine pandemije bilježe porast broja novih slučajeva zaraze koronavirusom koji pokreće njegova omikron varijanta i njezini podtipovi, a nedavno su u Europi i Sjedinjenim Državama zabilježeni i prvi slučajevi deltakrona, kombinacije delta i omikron varijante koronavirusa. Iz Svjetske zdravstvene organizacije potvrdili su pojavu nove hibridne varijante, ističući da je riječ o kombinaciji varijante delte AY.4 i omikrona BA.1.


Analiza koju je na genomskim sekvencama proveo francuski Institut Pasteur, a objavila genetska baza podataka Gisaid, pokazuje pak da deltakron sadrži karakteristične mutacije dviju linija. Od varijante omikron BA.1 ova je varijanta gotovo u potpunosti preuzela šiljasti proteinski izdanak i kombinirala ga s dijelovima delta AY.4 varijante. Zahvaljujući tom povezivanju, postoji mogućnost da je nova varijanta još zaraznija, a pojavila se upravo u zemljama koje su bitno popustile protuepidemijske mjere, što bi moglo produžiti trajanje pandemije i povećati broj teških ishoda zaraze koronavirusom.


Dvije varijante


No, prema mišljenju stručnjaka, pojava ovakvog rekombinanta u uvjetima u kojima dvije varijante koronavirusa pojačano cirkuliraju svijetom, bila je očekivana. Nova hibridna varijanta još uvijek je vrlo rijetka i ne pokazuje znakove eksponencijalnog širenja te su zasad zabilježeni samo pojedinačni slučajevi u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji i u SAD-u, što znanstvenike navodi na zaključak da nova hibridna varijanta možda ipak ne predstavlja izrazitu opasnost.




– Prije svega valja spomenuti da pojava tzv. hibridnih varijanti virusa nije nešto što je neočekivano. Naime, u razdoblju kad u populaciju ulazi neka nova varijanta dok prethodna još perzistira, postoje realne šanse da dvije različite varijante virusa inficiraju istu stanicu. U takvim slučajevima tijekom replikacije virusa moguće su različite izmjene dijelova genoma i nastanak ovakvih hibridnih varijanti, što se očito dogodilo u slučaju omikron i delta varijante. Isto tako moguće je zamisliti nastanak više različitih varijanti, ovisno o dijelovima i veličini dijelova genoma virusa koji su zamijenjeni. Što se tiče širenja takvih varijanti, to baš nije jednostavno predvidjeti, baš kao i njihovu patogenost. Prema onome što za sada vidimo, ne postoje naznake da bi ove hibridne varijante predstavljale neku posebnu dodatnu opasnost, kaže prof. dr. Stipan Jonjić, voditelj Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci.


Ovakvi hibridi nastaju kada se ljudi istovremeno zaraze s dvije varijante koronavirusa. Iako se to događa prilično rijetko, pretpostavka je da je deltakron upravo tako nastao, a potkrepljuje je i činjenica da je koncem prošle i početkom ove godine omikron istisnuo delta varijantu kao najdominantniju varijantu virusa u cirkulaciji te su u jednom trenutku ove dvije varijante paralelno kolale.


Moguća iznenađenja


Na pitanje postoji li nešto što je već sada prepoznato kao karakteristično za ovu varijantu budući da je kombinacija brzoširećeg omikrona i virulentne delta varijante koronavirusa, Jonjić kaže da je u ovom trenutku teško pretpostaviti koje će osobine prevladati u ovoj hibridnoj varijanti.


– To što su ove hibridne varijante produkt kombinacije brzoširećeg omikrona i virulentne delta varijante koronavirusa ne znači da će one imati sve biološke odlike virusa s kojima dijele dijelove genoma. Dakle, moguće je da infekcija ovakvim hibridnim varijantama rezultira simptomima i patogenezom virusa iz kojih su nastale, ali to pitanje tek treba istražiti i sasvim sigurno odgovor neće biti jednostavan. Primjerice, ako je gen za S protein porijeklom iz omikron varijante, vjerojatno je da će se takva hibridna varijanta brže širiti i da će biti rezistentnija na protutijela stvorena cijepljenjem ili infekcijom ranijim varijantama, smatra Jonjić.


U ovo doba prije godinu dana Europa i Hrvatska nakon zatišja početkom godine, bilježile su velik skok broja novozaraženih uzrokovan tzv. britanskim sojem. Jonjić ističe kako su i ovog proljeća s novim varijantama u cirkulaciji iznenađenja i dalje moguća.


– Kad su u pitanju koronavirusi moguća su iznenađenja kao što smo mogli vidjeti na primjeru omikron varijante koja se pojavila krajem prošle godine i u kratkom vremenu proširila po cijelom svijetu i postala dominantna. Konačno valja istaknuti da omikron koji sada dominira nije bezopasna varijanta i nama ostaje da i dalje radimo na povećanju cijepljenosti populacije, napose starijih dobnih skupina jer su one jako ugrožene, neovisno o kojoj varijanti ovog virusa je riječ. Naime, iako zbog varijabilnosti virusnog proteina S cjepiva nedovoljno štite od infekcija novim varijantama, ona nas štite od težih oblika bolesti, a to nije nevažno, zaključuje Jonjić.


Mićović: Omikron ima tendenciju da ide u endemski oblik

Iako deltakron još nije potvrđen u Hrvatskoj, epidemiolozi ne isključuju mogućnost da se ova hibridna varijanta već pojavila i u našoj zemlji. Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije prof. dr. Vladimir Mićović, kaže kako pojava ovakvih hibridnih varijanti nije neočekivana.


– Deltakron je očekivano udruženo zaražavanje s više virusa, to su stvari koji su poznate u virusologiji i deltakron nije nešto neočekivano. O tome već pričamo duže vrijeme, prisjetit ću vas samo na fluronu, dakle situaciju kad smo imali udruženo zaražavanje virusom gripe i delta sojem koronavirusa, kaže Mićović.


Od novih varijanti koronavirusa ne očekuje se da će ponoviti situaciju prošlog proljeća pa treći epidemijski val i eventualni šesti val koji bi mogao obilježiti ovo proljeće, prema njegovom mišljenju, neće se moći usporediti.


– Omikron je sam po sebi izgubio pandemijski kapacitet i ima tendenciju da ide u endemski oblik. Bez obzira što je sad još uvijek hladno, on nema taj potencijal da nam napuni bolnice, iako se možemo zaraziti nekom njegovom podvarijantom. Bit će novooboljelih, ali ne u tolikoj mjeri jer ipak imamo kolektivni imunitet koji nam daje zaštitu tako da ne očekujemo nešto dramatično u tom smislu i nadamo se smirenju epidemije u kasno proljeće, poručuje Mićović.