Kod preferencijalnog glasanja najvažnije je znati da se glas može dati samo jednoj listi i samo jednom kandidatu, i to samo s te iste liste. Može se glasati samo za listu ili samo za konkretnog kandidata u kojem slučaju glas automatski dobija i lista tog kandidata. Glasački listići će zbog preferencijalnog glasovanja biti znatno veći jer će na njima osim naziva lista biti navedeno svih 14 kandidata na listama.
Najveća je novost za glasanje za stranačke liste u tome da birač može osim stranačke liste zaokružiti i jednog od kandidata na toj listi, odnosno dati mu takozvani preferencijalni glas. Ovo rješenje dosad nije bilo primjenjivano na parlamentarnim izborima, a u hrvatskom izbornom sustavu po prvi je puta korišteno na izborima za Europski parlament 2013. i 2014. godine. Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova od broja kojeg je dobila njegova lista imat će prednost za ulazak u Sabor pred onima kandidatima koji su na listi na višem mjestu od njega.
Fiksna kvota
U 11. izbornoj jedinici bira te tri zastupnika takozvane dijaspore po takozvanoj fiksnoj kvoti. Ovo je rješenje uvedeno ustavnim promjenama iz 2010. godine i prvi je puta primjenjeno na prošlim parlamentarnim izborima u prosincu 2011. godine. Prije toga koristila se pak nefiksna kvota, odnosno broj zastupnika dijaspore ovisio je o tome koliko je birača izašlo na birališta izvan Hrvatske.Zastupnici nacionalne manjine biraju se na dva načina. Jednim se biraju tri zastupnika srpske nacionalne manjine – 11 kandidata – dok se drugim bira po jedan zastupnik talijanske (tri kandidata), mađarske (dva), češke i slovačke (dva), albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske (12), te autohtonih nacionalnih manjina (11). Sve skupa je na izborima više od 2. 300 kandidata sa 166 lista, od kojih su 161 listu istaknule stranke, a pet je neovisnih, 41 je kandidat manjina.
Već navedenom broju biračkih mjesta treba svakako dodati i ona na kojima glasuju birači na službi u oružanim snagama, zatvorenici, pomorci, birači u ustanovama socijalne skrbi i slično. U inozemstvu se za glasovanje aktivno registriralo više od 36.000 birača, hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj, i to najviše u BiH (21. 600) i Njemačkoj (5. 900). Međutim, i na sam dan izbora, a u inozemstvu su to 7. i 8. studenoga, moguće je dokazati svoje biračko pravo provjerom u konzulatu, odnosno u veleposlanstvu i ako se ishodi potvrda može se glasovati.
U inozemstvu glasuju i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj koji su se privremeno upisali na ta mjesta, zbog službenog puta, boravka u inozemstvu, a glasuju za listu izborne jedinice u kojoj imaju prebivalište.
