CRO Demoskop: HDZ još uvijek najpopularniji, slijede SDP i Možemo

Foto Davor Kovačević

povezane vijesti

Muškarca (29) koji je napao šefa zadarskog SDP-a Daniela Radetu sud pustio na slobodu
U HDZ-u su vjerovali da će, uz Bošku Ban, “upecati” još nekoliko oporbenih ruku. Ideja je bila da se zabrine DP
Pijani nasilnik napao šefa zadarskog SDP-a Daniela Radetu, pljunuo ga je i vrijeđao: “Smrdljiva komunjaro”

Da su izbori provedeni početkom prosinca HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a, pokazuje istraživanje javnog mnijenja CRO Demoskop koje provodi agencija Promocija plus.

U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 4. prosinca HDZ je zabilježio izbor od 27,5 posto (u odnosu na 27 posto iz studenog), javlja RTL odnosno net.hr. Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 22,5 posto (prema 23,5 posto iz studenog). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 12,4 posto (prema prošlomjesečnih 10,7 posto).

Most je na četvrtom mjestu sa 6,2 posto podrške (u odnosu na 5,8 posto iz prethodnog mjeseca). Na petom je mjestu s 2,9 posto izbora je Domovinski pokret (prema 2,6 posto iz studenog). Stranka Marije Selak Raspudić bilježi 2,8 posto podrške (prema 2,6 posto iz studenog). Slijedi Domino s 1,3 posto (prema prošlomjesečnih 1,4 posto).

Foto RTL

Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio “uzimaju“ HDZ i SDP (50 posto birača). Dobitnici mjeseca studenog su Možemo (+1,7 postotnih bodova), HDZ (+0,5 postotnih bodova), Most (+0,4), DP (+0,3) i NL Marije Selak Raspudić (+0,2 postotna boda). Slabiji rezultat od prošlomjesečnog su zabilježili SDP (-1 postotni bod) i Domino (-0,1 postotni bod).

Ostale političke stranke grupirane su zabilježile izbor manji od 1 posto, pri čemu su najveći pad zabilježile stranke za koje se nagađalo da bi mogle podržati HDZ u glasanju za Državni proračun (IDS i NP Sjever). Na vrhu niza ovih stranaka ispod 1 posto podrške je Centar (0,9 posto), Pravo i pravda (0,8 posto), IDS (0,7 posto), HSU i HNS (obje po 0,6 posto), tri su stranke s podrškom od 0,5 posto (HSS, Hrvatski suverenisti i NP Sjever), HSLS i Fokus (obje po 0,4 posto). Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 2 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,6 posto neodlučnih (u usporedbi sa 16,9 posto iz studenog).

Foto RTL

U odnosu na istraživanje iz prosinca prošle godine uz pojavu stranke Marije Selak Raspudić, od vodećih stranaka tri su u rezultatskom plusu (Možemo +2,5 postotnih bodova, HDZ +0,7 postotnih bodova i DP +,01 postotni bod), dok su dvije zabilježile negativni međugodišnji saldo (Most -0,2 postotna boda i Domino -0,1 postotni bod). SDP je bez promjene u odnosu na lanjski prosinac, javlja net.hr.

Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvice najpozitivnijih

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 26 posto ispitanika (u odnosu na 29,1 posto iz studenog). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 11,5 posto (prema 14,6 posto iz prošlog mjerenja u studenom). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 4,1 posto (prema prošlomjesečnih 3,5 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 3,5 posto drži Ivan Anušić (u studenom 2,6 posto). Peto mjesto s rezultatom od 2,3 posto dijele Dalija Orešković (u studenom 1,2 posto) i Marija Selak Raspudić (u studenom 2 posto). Dalje slijede Božo Petrov (2,2 posto).

Foto RTL

Biljana Borzan (1,7 posto), dok ljestvicu top-10 najpozitivnijih hrvatskih političara zatvaraju Marin Miletić i Sandra Benčić (s istim rezultatom, 1,6 posto). Među deset najpozitivnijih političara četiri su predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, DOSIP i NL Marije Selak Raspudić), dok su predsjednici SDP-a i DP-a “izgubili“ mjesto na ovoj ljestvici (i nalaze se na 14. odnosno 16. mjestu ljestvice).

Isti dvojac dominira na listi najnegativnijih

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 32,9 posto (u odnosu na 33,1 posto iz studenog). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 8,3 posto (u studenom 9,7 posto). Na trećem je mjestu Milorad Pupovac s izborom od 6,2 posto (u studenom 5,7 posto).

Slijedi Tomislav Tomašević s 5,4 posto (prema prošlomjesečnih 3,4 posto), dok je Dalija Orešković peti izbor s 3,5 posto (u studenom 2,7 posto). Šesti izbor na ovoj ljestvici je Ivan Penava 2,6 posto, dok je s 1,9 posto Gabrijela Žalac na sedmom mjestu.

U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Radovan Fuks (1,6 posto), Hrvoje Zekanović (1,4 posto) i Sandra Benčić (1,3 posto).

Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom prosinca podupire 17,6 posto građana (prema 17,9 posto iz studenog). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 74,1 posto (prema 72,3 posto u studenom). Kakav je smjer zemlje ne zna 8,3 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 50,9 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina skoro znatno niža i iznosi 12,7 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 10,9 posto; SDP 7,3 posto; NL Marije Selak Raspudić 7,2 posto, Možemo 2,9 posto).

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,16 (prema 3,27 iz prethodnog mjerenja u studenom). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,93), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,34), Mosta (3,12), NL Marije Selak Raspudić (3,07) i HDZ-a (2,64) dok je niža ocjena zabilježene među biračima Domovinskog pokreta (2,50).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,15 (prema 2,16 iz studenog). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,91 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,71.

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,25 (prema prošlih 2,26). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,61), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,34; NL Marija Selak Raspudić 2,18; Most 1,89; SDP 1,68; Možemo 1,52). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u devetnaestom mjesecu trećeg mandata podržava 25,7 posto ispitanika (u studenom 26,5 posto).

Požar na neboderu Vjesnik najvažniji događaj u studenom

Za svakog petog ispitanika (21,8 posto) najvažnija tema u posljednjih mjesec dana bio je požar na neboderu Vjesnika. Marševi antifašista u 4 hrvatska grada su na drugom mjestu s izborom od 11,9 posto. Naša stara tema, inflacija po kojoj je Hrvatska pri vrhu u EU i eurozoni, nalazi se sada na trećem mjestu s 9,9 posto izbora. Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje bilježi izbor od 8,9 posto. Prijepori oko odbijanja grada Zagreba da iznajmi Arenu za koncerte Marku Perkoviću Thompsonu su izbor 7,9 posto građana. Uhićenje glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića je najvažnija tema za 7 posto građana. Huliganski napadi na srpske kulturne programe u Splitu i Zagrebu su izbor 4,1 posto ispitanika. Tri su teme s izborom većim od 3 posto: najava povećanja cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a (3,8 posto), povećano vršnjačko nasilje (3,7 posto) i poskupljenja svih komunalija u brojnim hrvatskim gradovima (3,7 posto). Dvije su teme iznad 2 posto izbora: nastavak agresije Rusije na Ukrajinu, novi pokušaji mirovnog rješenja sukoba (2,9 posto) i sahrana francuskog branitelja Jean Michel Nicoliera (2,7 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto, javlja RTL odnosno net.hr.

*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.

Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima ekskluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.