Iza velikog projekta cestogradnje ostao je visoki dug i prihodi od cestarina niži od očekivanih i Vlada se okreće energetici kao grani koja bi u sljedećem desetljeću trebala nositi rast gospodarstva
Novi krediti
Tako će, prema podacima iz Vladina izvješća, u ovoj godini tri tvrtke, HAC, HC i Autocesta Zagreb – Rijeka, imati ukupne obveze od 41 milijardu kuna, što je povećanje od 1,5 milijardu kuna u odnosu na kraj prošle godine i povećanje od 3,5 milijarde kuna u odnosu na početak mandata sadašnje Vlade.
Samo u godinu dana te tri tvrtke moraju isplati ili reprogramirati ukupno 5,357 milijarda kuna jer su tolike njihove kratkoročne obveze. Najvjerojatnije je da će o se to dogoditi tako što će podići nove kredite kojima će zamijeniti dug što dospijeva na naplatu u ovoj godini.
Energetika spas
I dok je Hrvatskoj iza velikog projekta cestogradnje koji je godinama služio i za povećanje BDP-a ostao visoki dug i prihodi od cestarina niži od očekivanih, Vlada se, uz željezničku infrastrukturu, okreće energetici kao grani koja bi u sljedećem desetljeću trebala nositi rast gospodarstva. Sve energetske tvrtke tvrtke u državnom vlasništvu, HEP, Janaf, Plinacro i prirodno skladište plina, prošlu su godinu završile u plusu i njihova je ukupna dobit oko milijardu kuna s time da najveći dio, oko 890 milijuna kuna, otpada na HEP.
Zanimljivo je i da od tri cestarske i četiri energetske tvrtke najnižu prosječnu plaću ima HEP, tvrtka koja ima najveću dobit i prihod. U toj je kompaniji prosječna neto plaća 7.148 kuna, što je posljedica i činjenice da HEP zapošljava i najveći broj ljudi koji imaju samo srednjoškolsko obrazovanje. U Janafu je primjerice prosječna plaća veća od 9.500 kuna, nešto niža je u Pliacrou, dok je u Hrvatskim cestama 9.380 kuna. HAC ima nižu prosječnu plaću i ona iznosi oko 7,7 tisuća kuna, a u ARZ je ona gotovo osam tisuća kuna. Plinacro se može pohvaliti najvišom isplaćenom plaćom u prošloj godini jer je ona u neto iznosu bila 43 tisuće kuna.
No, to je bazen u koji vlada planira posegnuti kako bi smanjila ovogodišnju proračunsku rupu i pitanje je koliko će tog novca ostati u spomenutim društvima nakon izvlačenja dobiti. Ukupna zaduženost četiri energetske tvrtke je oko 11 milijardi kuna, ali taj je iznos, osim što je gotovo četiri puta manji od onoga u cestogradnji, neusporediv i radi toga što su godišnji prihodi energetskih tvrtki veći od njihovog ukupnog duga i gotovo desetak puta veći od prihoda tri tvrtke u cestogradnji.
S obzirom na to da, primjerice, HEP navodi da u ovoj godini ima 3,48 milijarda kuna kratkoročnih obveza, sigurno mu odluka Vlade da povuče dobit neće olakšati to financiranje.
