Građani i udruge prosvjedima su tražili ratifikaciju Istanbulske konvencije / Foto Marko GRACIN
Rod, rodni identitet, rodni aspekt prisutni su u hrvatskom zakonodavstvu već 15 godina u desecima zakona, pravilnika, nacionalnih strategija, rješenja Ustavnog suda, te odluka specijaliziranih agencija
ZAGREB – Nasuprot tvrdnjama i lažima protivnika ratifikacije Istanbulske konvencije, rod, rodni identitet, rodni aspekt itekako su prisutni u hrvatskom zakonodavstvu i to već 15 godina. Dakle, nikakvi rodovi neće biti ubačeni u hrvatsko zakonodavstvo tom Konvencijom jer su oni u njemu već poodavno prisutni. Prisutni su u desecima zakona, pravilnika, nacionalnih strategija, rješenja Ustavnog suda, odluka specijaliziranih agencija i to mimo onog uvodnog dijela u mnogim propisima gdje se navodi da se izrazi primjenjuju kao rodno neutralni, bez obzirana to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.
Propise koji sadrže rodni aspekt usvajale su različite vlade i većine, i one kojima je dominirao HDZ, i one kojima je dominirao SDP, a svoj glas za takve propise dali su i Hrvoje Zekanović, zastupnik Hrasta koji se protivi Konvenciji, kao i Davor Ivo Stier iz HDZ-a kojega Zekanović poziva da se hitno vrati iz Argentine i obrani demokršćanstvo.
Suzbijanje diskriminacije
Sve je započelo najkasnije 2003. godine usvajanjem Zakona o ravnopravnosti spolova u kojem se navodi da sadržaji rodnostudijskih programa trebaju poticati uklanjanje spolne/rodne nejednakosti i rodnih stereotipa na svim razinama, te uvažavanje rodnih aspekata u svim obrazovno-nastavnim područjima.
Uoči referenduma o braku koji je inicirala udruga »U ime obitelji«, Ustavni sud oglasio se sredinom studenoga 2013. godine priopćenjem o »narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka«. Za Ustavni sud nema nikakve dvojbe – i spolni i rodni diverzitet su zaštićeni Ustavom i to je izrijekom napisano u točki 7.2 Priopćenja.
– Zaštićena su i prava svih osoba, neovisno o spolu i rodu, na poštovanje i pravnu zaštitu njihova osobnog i obiteljskog života i njihova ljudskog dostojanstva (članak 35. Ustava). Te pravne činjenice danas se smatraju trajnom vrijednošću hrvatske ustavne države, stoji u priopćenju Ustavnog suda. To da je nasilje u obitelji rodno utemeljeno u hrvatske dokumente ne unosi Istanbulska konvencija. Unijela ju je, uz ostale, i Pekinška platforma iz 1995. godine (globalni dokument koji poziva na ravnopravnost), a to potvrđuje i Nacionalna strategija zaštite od nasilje u obitelji od 2011. do 2016. godine koja se izrijekom poziva na taj međunarodni dokument koji je nasilje u obitelji definirao kao »bilo koji čin rodno utemeljenog nasilja koje rezultira, ili bi moglo rezultirati u fizičkoj, seksualnoj ili psihološkoj šteti i patnji žena«.
Rod je zaštićen i Poslovnikom Hrvatskoga sabora koji predviđa opomenu s oduzimanjem riječi zastupniku koji vrijeđa »hrvatski narod, vjerske, nacionalne i druge zajednice, spolne, rodne i druge skupine«.
Pet godina kasnije usvojen je Zakon o suzbijanju diskriminacije koji već u prvom članku navodi da se njime uređuje zaštita od diskriminacije po nizu osnova među kojima je i rodni identitet. Zatim je 2009. godine usvojen Zakon o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje. U njemu se navodi da je tijekom izvršavanja sankcije zabranjena diskriminacija maloljetnika po nizu osnova, uz ostale i po rodnom identitetu.
Godine 2013. usvojene su izmjene i dopune Zakona o elektroničkim medijima. Tim zakonom određuje se i što će se sve financirati sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, a poticat će se, kako piše u članku 28., i svijest o ravnopravnosti rodnih identiteta i spolnoj orijentaciji. Iste godine usvojene su i izmjene i dopune Zakona o azilu koji navodi »značajke vezane za spol, uključujući rodni identitet, moraju se uzeti u obzir za potrebe određivanja pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili utvrđivanja osobina takve skupine«. Zakon o državnim maticama također spominje rodni identitet, a »rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih donosi se na temelju mišljenja nadležnog tijela o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, sukladnoj medicinskoj dokumentaciji nadležnog liječnika ili zdravstvene ustanove«.
Prekršajne mjere
Godine 2014. usvojen je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, a i u taj propis prenesene su antidiskriminacijske odredbe iz Zakona o suzbijanju diskriminacije, pa je tako zabranjen svaki oblik diskriminacije i na temelju rodnog identiteta.
Rodna terminologija ušla je i u mirovinsko zakonodavstvo, konkretno Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima. On propisuje rodnu jednakost i pri izračunu mirovine ne može se »provoditi, izravno ili neizravno, nejednakost u pravu ili isključenje iz prava zasnovano na rodnoj razlici«. Dapače, kršenje te odredbe zakona uopće nije jeftino jer ga se smatra težim prekršajem i kažnjava s 200.000 do 500.000 kuna. Već više puta spomenuto načelo zabrane diskriminacije zapisano je i u Zakonu o sustavu civilne zaštite.
– Ustav
– Poslovnik Hrvatskog sabora
– Zakon o ravnopravnosti spolova
– Zakon o suzbijanju diskriminacije
– Zakon o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje
– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima
– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o azilu
– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim maticama
– Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola
– Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima
– Zakon o sustavu civilne zaštite
– Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti
– Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu
– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku
– Pravilnici
– odluke Ustavnog suda
– odluke Agencije za elektroničke medije
– nacionalne strategije
– kolektivni ugovor za Agrokor d.d.
Rodni identitet zapisan je i u Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koji posebnim jamstvima pruža odgovarajuću potporu tražiteljima s obzirom na njihove osobne okolnosti među kojima je i rodni identitet. Rodna osjetljivost ugrađena je i Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu i u postupku za ostvarivanje prava iz tog zakona primjenjuju se načela rodne jednakosti i ravnopravnosti, a stranku se saslušava »na način koji je za nju najmanje traumatičan, uz primjenu načela rodne osjetljivosti«.
Uklanjanje stereotipa
U srpnju prošle godine Sabor je usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku i »pri poduzimamnju pojedinačne procjene žrtve osobito se uzimaju u obzir značajke žrtve, vrsta ili narav kaznenog djela i okolnosti počinjenja«. Ta pojedinačna procjena žrtve uključuje i žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Zakon su svojim glasovima podržali i Hrvoje Zekanović i Davor Ivo Stier.
Samo koji mjesec prije toga Vlada Andreja Plenkovića usvojila je Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine. U odjeljku o sudjelovanju u javnom i političkom životu navodi se da se namjerava izraditi i uvoditi rodno osjetljive programe putem županijskih povjerenstva za ravnopravnost spolova s naglaskom na poboljšanje žena s invaliditetom, a »prema dostupnim podacima rodno osjetljivi programi usmjereni na uklanjanje stereotipa dosad nisu izrađeni«.
