Gotovo 70 posto oduzetih »lažnjaka« stiglo je poštanskim paketima i kurirskom službom, a riječ je o cipelama, modnim dodacima poput torbi i novčanika, odjeći, audio i video opremi te lijekovima
ZAGREB Više od tri milijuna odjevnih predmeta, preko 600 tisuća raznih modnih dodataka poput remenja, šalova i rukavica, isto toliko sunčanih i dioptrijskih naočala, više od milijun pari cipela – sve su to europski carinici lani zaustavili na vanjskim granicama Europske unije, pod sumnjom da se radi o krivotvorenim proizvodima, odnosno proizvodima koji krše prava intelektualnog vlasništva.
Godišnje izvješće Europske komisije o carinskim aktivnostima, objavljeno ovoga tjedna u Bruxellesu, pokazuje da su carinske službe zemalja članica Europske unije u 2012. godini zaplijenile ukupno gotovo 40 milijuna proizvoda. To je značajno manje nego godinu ranije, kada je bilo zaplijenjeno skoro tri puta više proizvoda, no vrijednost zaplijenjene robe i dalje je vrlo visoka – procijenjeno je da bi ti proizvodi na tržištu vrijedili gotovo milijardu eura.
Prema priopćenju Komisije, velik dio robe koja je zadržana na vanjskim granicama Unije činile su cigarete, čak 31 posto, a druga najveća kategorije bili su raznovrsni proizvodi poput boca, svjetiljki, ljepila, baterija, praška za pranje i slično. Slijedili su materijali za ambalažu, zatim odjeća, igračke te parfemi i kozmetika.
»Carina je prva linija obrane EU-a protiv krivotvorenih proizvoda kojima se potkopava zakonito poslovanje. Ovim se izvješćem pokazalo koliko je intenzivan i važan rad carinskih službi u tom području. Nastavit ću se zauzimati za još veću zaštitu prava intelektualnog vlasništva u Europi putem suradnje s međunarodnim partnerima, industrijom i državama članicama«, izjavio je europski povjerenik Algirdas Šemeta, priopćila je Komisija.
Više od dvije trećine carinskih intervencija odnosilo se na poštanske i kurirske pošiljke kojima su u EU stizale, primjerice, cipele, modni dodatci poput torbi i novčanika, odjeća i audio i video oprema. U poštanskom prometu 23 posto zadržane robe odnosilo se na lijekove. Govoreći u brojkama, ukupno je lani zaplijenjeno više od 700 tisuća komada krivotvorenih lijekova i drugih proizvoda, poput kondoma. Jednu desetinu zaplijenjene robe činili su, pak, proizvodi za dnevnu uporabu i oni koji bi mogli biti opasni za zdravlje i sigurnost potrošača, uključujući hranu i pića, proizvode za osobnu njegu, već spomenute lijekove, električne uređaje za kućanstvo te igračke.
Prema izvješću Komisije, većina robe za koju se sumnja da je krivotvorena, a namijenjena je tržištu Europske unije i dalje dolazi iz Kine. Od ukupne količine zaplijenjenih proizvoda, čak 64,5 posto porijeklom je iz te države. No, kad se uzmu u obzir samo pojedine vrste proizvoda, onda je slika ponešto drugačija. Tako je, primjerice, Maroko glavni izvor za prehrambene proizvode, Hong Kong za CD-ove i DVD-ove te duhanske proizvode kao što su elektronske cigarete i tekuća punjenja za njih, a Bugarska za materijale za ambalažu. Proizvodi za koje se utvrdi da su krivotvoreni u najvećem broju slučajeva završe na uništavanju. Tako je u prošloj godini, prema podacima Komisije, oko 90 posto oduzete robe ili uništeno ili je pokrenut sudski postupak za utvrđivanje prekršaja.
