Ilustracija / Foto Davor Puklavec/PIXSELL
povezane vijesti
Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule izjavio je u srijedu kako je Vlada, od izbijanja inflacijskog vala 2021. koji je došao u okviru energetske krize i otvaranja cijeloga gospodarstva nakon pandemije, provodila dosljednu i socijalno pravednu antiinflacijsku politiku.
Bule je time reagirao na prozivke SDP-a i Možemo koji su u srijedu ustvrdili da Vlada nije iskoristila europski novac kako bi smanjila ovisnost o uvozu hrane niti poduzela energetsku transformaciju, što su po njima dva čimbenika koji najviše utječu na inflaciju u zemlji te da je propustila priliku za transformaciju gospodarstva.
Bule je naglasio da se u raspravi o inflaciji pokušava malo zamutiti voda tako da se stvori dojam da za antiinflacijsku politiku postoji stotinu različitih mogućnosti, što, dodao je, nije točno.
Komentirajući izjave zastupnika Možemo Sandre Benčić i SDP-a Siniše Hajdaša Dončića da je kreditni rejting samo izraz inflacije, Bule je rekao da rejting radi profesionalna institucija koja je zadužena da procijeni stanje hrvatskoga gospodarstva i drugih gospodarstava kojoj rejting služi kao temeljna slika gospodarstva kada međunarodni investitor gleda stanje u zemlji.
Odgovorio je i na tvrdnje kako inflacija nije rezultat vanjskih čimbenika nego nezainteresiranosti Vlade.
“Struktura hrvatske ekonomije u kontekstu interne i eksterne mobilnosti i međunarodne razmjene jako počiva na cestovnim pravcima i uporabi cestovnoga prijevoza”, rekao je i dodao kako su u tom kontekstu posvećeni zadržavanju cijena energenata i derivata na primjerenoj razini kako se ti troškovi ne bi prelili na ostatak hrvatskoga gospodarstva.
Naglasio je i kako je sadašnja inflacija od 3,8 posto posljedica snažnoga gospodarskog rasta, koji je nekoliko puta snažniji u odnosu na prosjek EU i eurozone. “To je kontinuirana divergencija koja traje nekoliko godina, jer mi 20 kvartala zaredom snažno rastemo, a posljednji kvartal naše je gospodarstvo dodatno ubrzalo rast”, rekao je.
Napomenuo je da je gospodarstvo u neprekinutom rastu koji traje pet godina, a ako se izuzme pandemija i više pa su u takvom ciklusu inflacijski su pritisci razumljivi, poglavito u segmentu usluga.
Zaključio je da se polovica inflacije, kojoj svjedočimo danas, odnosi na segment usluga.
Bule ističe da vlada koja provodi antiinflacijsku politiku ima dvije mogućnosti – jedna je ona koju je Vlada izabrala, a to je da svaki ekstremni šok koji se dogodi pokušaju zauzdati u samom korijenu, izolirati ga i ne dopustiti da se cijena energenata prelije na ostatak hrvatskoga gospodarstva te da ne izazove duboku ekonomsku krizu ili depresiju.
Vezano za korištenje sredstava iz europskih fondova i državnoga proračuna u odnosu na prije deset godina kada je Hrvatska, kaže Bule, bila zemlja slučaj i okarakterizirana kao zemlja koja ima ozbiljnih problema s povlačenjem sredstava iz europskih fondova, danas smo došli u poziciju da je Hrvatska izgradila toliki institucionalni kapacitet da smo danas predvodnici u korištenju sredstava.
Bule je ustvrdio da je hrvatsko gospodarstvo danas nešto posve drugo u odnosu na ono od prije deset godina, a tu treba uključiti i krize kao što su Agrokor, pandemija, potres i energetska kriza.
Ocijenio je kako visoko kvalitetan kreditni rejting koji Hrvatska ima u investicijskoj razini svjedoči o stanju hrvatske ekonomije. Iz stanja prekomjerne makroekonomske neravnoteže, prekomjernoga manjka u državnom proračunu prije deset godina došli smo u poziciju da su nam hrvatski građani ponudili 1,5 milijarda eura na trezorskom zapisu iznova, rekao je.
Naglasio je da ciljanim antiinflacijskim mjerama pomažu najugroženije skupine poduzetništva i stanovništva te da treba činiti sve da zadrže snažan gospodarski rast i postupno prebrode taj inflacijski val što se više manje u proteklih tri-četiri godine i dogodilo.
Vlada je, ističe, uvela ciljane antiinflacijske mjere, a to je kontrola cijena energije i drugih ključnih proizvoda čime pokušava održati stabilan gospodarski rast. Dodao je kako se s druge strane može krenuti restriktivno prema domaćoj ekonomiji, što oni nisu niti će izabrati.