Najveće smanjenje broja birača u ovih pet godina zabilježeno je u Ličko-senjskoj županiji, gdje je gotovo svaki peti birač brisan iz popisa. U Primorsko-goranskoj županiji broj birača u popisu smanjen je za 6,7%
ZAGREB Broj birača u Republici Hrvatskoj prema popisu birača u pet je godina – od predsjedničkih izbora 2009. do predsjedničkih izbora 2014. godine – smanjen za 7,77 posto. Dakle, Zakonom o registru birača i novim Zakonom o prebivalištu ta je brojka koja i danas izaziva dosta prijepora svedena na brojku koja je ipak mnogo bliže stvarnosti nego li što je iznosila prije pet godina. Prije pet godina u popisu birača u Hrvatskoj bilo je 4.089.025, a na ovim je izborima popis sveden na 3.770.956 birača.
To znači i da broj punoljetnih stanovnika nije više znatno veći od broja birača u popisu. Riječ je o dva različita registra podataka koji su samo dijelom usporedivi, a proteklih mjeseci, i zbog pojedinih neuspješnih referendumskih inicijativa, te su dvije brojke uspoređivane. Prema podacima koje je udruga »U ime obitelji« dobila od Državnog zavoda za statistiku prilikom popisa 2011. godine u Hrvatskoj je živjelo 3.487.034 punoljetnih stanovnika.
Biračka evidencija
U Čakovcu više
U Splitsko-dalmatinskoj županiji broj birača je smanjen za samo 4,1 posto. Na području Vrgorca, gdje je i Dusina koja je postala amblematsko mjesto za neuređene biračke popise, birača je manje za 15,3 posto nego prije pet godina. Broj birača smanjen je u svim županijama i županijskim središtima. Iznimka je Čakovec gdje je za ove predsjedničke izbore registirano 23.563 glasača, njih 20 više nego prije pet godina. Na ovim izborima zabilježen je i rekordan broj aktivno registriranih birača otkako je za birače s prebivalištem izvan Hrvatske uvedena aktivna registracija za svake izbore. Na prošlogodišnjim izborima za Europski parlament registriralo ih se 2.243, na ovogodišnjim izborima iste vrste 3.637, a za predsjednike izbore aktivno je registriranih birača 8.331.
