ZAGREB  Vrijednost izvršenih građevinskih radova, koje su s vlastitim radnicima izvela poduzeća s više od 20 zaposlenih, u trećem je tromjesečju ove godine veća za 7,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u devet mjeseci na godišnjoj razini porasla za 8,3 posto – kažu jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je vrijednost izvršenih građevinskih radova u trećem ovogodišnjem tromjesečju iznosila nešto više od pet milijardi kuna. U devet mjeseci vrijednost radova je dosegla 13,67 milijardi kuna.

Čak 210 projekata

U strukturi vrijednosti izvršenih radova, prema vrstama građevina, kaže statistika, najveći udio ima prometna infrastruktura (35,5 posto) i nestambene zgrade s udjelom od 31,6 posto. Slijede cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi s udjelom od 16,9 posto i stambene zgrade s 12,6 posto.

Sudeći pak po odgovoru Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja na pitanje što je najviše potaknulo rast građevine, riječ je o energetskoj obnovi. Program energetske obnove javnih zgrada je, podsjećaju, donesen u listopadu 2013. godine te je upravo ovih dana moguće vidjeti prve njegove rezultate – u studenom je završena energetska obnova  bolnice na Križinama u Splitu, u koju je uloženo 78 milijuna kuna, a ovaj mjesec je otvoren natječaj za poboljšanje energetskih svojstava zgrada KBC-a Split na Firulama, vrijedan 120 milijuna kuna. 

»Od 450 aktualnih projekata energetske obnove javnih zgrada, odobreno je njih 210 koji su u različitim fazama realizacije. Izvrsne rezultate postižemo i s projektima obnove višestambenih zgrada i obiteljskih kuća. Prošle godine imali smo šest tisuća projekata obnove obiteljskih kuća, a ove ih je godine stiglo čak 12 tisuća. Rezultati za stambene zgrade još su i bolji, jer je prošle godine bilo 420 projekata, a ove godine njih 2.375. U Hrvatskoj se u ovom trenutku radi energetska obnova na brojnim školama, vrtićima, đačkim domovima«, odgovaraju iz Ministarstva, napominjući kako je samo u Rijeci za te svrhe ove godine odobreno sedam milijuna kuna. 

Oživljen je i Program POS-a te osmišljen novi program POS najma,  koji je, kažu u Ministarstvu, naišao na velik odaziv građana. Na oporavak građevine svakako je, zaključuju, utjecala i obnova kuća i javnih zgrada na području županjske Posavine. U kratkom je roku obnovljeno preko 2.200 obiteljskih kuća i 40 zgrada javne namjene, pri čemu sve obnovljene zgrade i kuće imaju bolja energetska svojstva nego što su ih imale prije obnove.

Davanja prevelika

Donedavni predsjednik Ceha graditelja Karlo Kabelka ističe pak kako građevinari na terenu osjećaju tek blagi oporavak, no i dalje jedva preživljavaju. »I kad je puno posla, mi pozitivne učinke ne osjećamo jer su davanja državi i dalje prevelika, a obavljeni se radovi ne plaćaju na vrijeme, pri čemu je nemoguće naplatiti se čak i preko sudova. Neplatišama nitko ništa ne može, pa oni šetaju Hrvatskom ‘ponosni’ na svoje umijeće. I dalje je vrlo rizično ulaziti u velike građevinske poslove, jer su naručitelji nepouzdani«, napominje Kabelka. Velik su problem, nastavlja,  »dampinške« cijene u javnoj nabavi, koje nisu održive. Na pitanje u čemu građevinari ipak vide, kako sam napominje, blagi oporavak, Kabelka odgovara kako energetska obnova jest donijela neke pomake, no ne dovoljne, koliko su građevinarci očekivali. 

Prema ranijim podacima HGK, u proteklih je šest recesijskih godina građevinarsvo   potonulo za čak 48 posto, i samo je lani u građevinarstvu bez posla ostalo 35.000 radnika. Vrijednost izvršenih radova je u cijeloj prošloj godini bila oko osam posto manja nego u 2013. dok se od početka ove godine ipak osjeća sektorski oporavak.