Slobodan Uzelac

Bivši potpredsjednik Vlade: Rata u Hrvatskoj nije smjelo biti, najviše krivi Račan i SKH

Hina

Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Račan je za Srbe u Hrvatskoj manje učinio od Sanadera, kazao je Uzelac u prepunoj dvorani Novinarskog doma



Umirovljeni sveučilišni profesor defektologije i političar Slobodan Uzelac predstavio je svoju knjigu “Na strani svojih – Pola stoljeća u hrvatskoj i srpskoj politici” te je ocijenio da rata u Hrvatskoj nije smjelo biti i da je za rat najviše kriv manjak djelovanja Saveza komunista Hrvatske.


“Rata u Hrvatskoj nije smjelo biti i za nj je najviše kriv Savez komunista Hrvatske jer nije napravio više. Srbi su u većim gradovima glasali za SKH i on je trebao više uraditi za očuvanje konstitutivnosti Srba u su Hrvatskoj i Srbi su to očekivali”, kazao je na predstavljanju u utorak bivši potpredsjednik u Sanaderovoj vladi dodavši da je ljut zbog toga na tadašnjeg predsjednika stranke Ivicu Račana.


Uzelac u biografskoj knjizi koju je izdala Naklada Ljevak na 350 stranica u formi intervjua govori o obiteljskom porijeklu i školovanju, političkom usponu, o političkom položaju Srba u Hrvatskoj, o djelovanju u politici i osobnim promišljanjima.




Račan je za Srbe u Hrvatskoj manje učinio od Sanadera, kazao je Uzelac u prepunoj dvorani Novinarskog doma, ‘ali je zaokret Hrvatske prema Europskoj uniji počeo dolaskom Stipe Mesića za predsjednika države i koalicijskom vladom koju je vodio Račan’.


“Predsjednici Koštunica, Tadić i Josipović doprinijeli su jačanju odnosa između Srbije i Hrvatske nakon rata”, ustvrdio je.


Za odnose između Srbije i Hrvatska kaže da bi bilo bolje kad se neki političari ne bi u njih petljali jer sve pokvare, nego kad bi pustili ljude i procese da rade svoje.


Po njemu, Sanader je ‘znao prepoznati trenutak i dobro reagirati’, poput onoga kad je donio odluku da se u povodu važne obljetnice astronoma Milutina Milankovića u njegovu rodnom Dalju zajedno sa Srbijom uredi i otvori Kulturni i znanstveni centar.


Uzelac je kazao kako se u svom političkom radu uvjerio da je ponekad potrebno suzbiti osobna prava u korist javnog interesa. To je zaključio komentirajući okolnosti kad je pozvao policiju da pohapsi skupinu radnika koja se suprotstavljala gradnji autobusnog kolodvora u Zagrebu, ili kad je kao potpredsjednik Vlade došao u posjet povratnicima te zapazio pretučenu ženu i da joj je muž pijanac.


Kao svoj moto naveo je: „Naše je samo ono što smo dali drugom“ i dodao da je to naučio od jednog pravoslavnog svećenika.


Također, smatra važnim učenje na greškama. Najviše se uči na greškama i ako sam išta naučio u politici, to je zahvaljujući njezinu veličanstvu grešci. Budimo spremni pogledati svoje greške, kazao je i kao primjer naveo odnos prema „Omladinskom radiju 101“.


Novinar Ilija Ranić, priređivač knjige, kazao je za Uzelca da je čovjek uključivosti, aktivist koji stalno nadzire i sudjeluje u provođenju projekata.


“Profesor Uzelac iskreno iznosi vlastite poglede i sjećanja, svjestan da, koliko god bili subjektivni, mogu pridonijeti razumijevanju suštine političkih i društvenih procesa i događanja u proteklih pedeset godina. Pritom iznosi i neke dosad nepoznate činjenice o za javnost vjerojatno zanimljivim događanjima”, kazao je.