Snimio Denis LOVROVIĆ
Sindikati od Vlade traže da se suzdrži od »presipanja iz šupljeg u prazno« te da poveća sredstva za aktivnu politiku zapošljavanja
Ministar financija Zdravko Marić neizravno je potvrdio da će nacionalna komponenta proračuna Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za mjere aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini biti smanjena. O konkretnim brojkama, međutim, nije želio govoriti.
– Mislim da su i HZZ i neki drugi proračunski korisnici uvidjeli prilike u EU fondovima i to je dobra namjera s njihove strane – kazao je Marić na novinarski upit. Prema neslužbenim informacijama iz proračuna bi se osiguralo maksimalno 250 milijuna kuna, što je negdje na razini izdvajanja HDZ-ove vlade iz 2011. godine i gotovo četiri puta manje nego lani.
Više novca iz EU-a
Iz samog HZZ-a za sada nema službenog odgovora o tome s koliko proračunskih sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja mogu raspolagati u ovoj godini. No, navode kako je »iz EU sredstava planirano 530 milijuna kuna za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanje što je značajno veći iznos EU sredstava nego prošle godine«. U HZZ-u tvrde da će ta EU sredstva uz nacionalna sredstva koja će im biti poznata s donošenjem proračuna, biti dovoljna za provedbu svih programa mjera aktivne politike zapošljavanja.
SSSH: Demografske obnove nema bez radne sigurnosti
Hoće li novac oduzet HZZ-u biti usmjeren za novorođenčad još nije potvrđeno. No, kako je riječ o 300-injak milijuna kuna to bi se moglo dogoditi. A to bi, ističu u SSSH-u bilo suprotno onome što demografski stručnjaci već desetljećima predlažu. »Budimo realni kao što su realni odgovorni roditelji – bez radne i socijalne sigurnosti, bez kvalitetnog i održivog radnog mjesta ili potpora za pokretanje vlastita posla, bez stambene politike, bez povoljnih kredita, bez cjenovno i teritorijalno dostupnih društvenih servisa (jaslica, vrtića, škola, domova za skrb o starima i nemoćnima …), bez efikasnog povezivanja nacionalnih i lokalnih politika i mjera, među ostalim, s ciljem oživljavanja napuštenih dijelova Hrvatske, neće biti ni demografske obnove«, ističu u SSSH-u.
I prošle godine želja je bila daleko više sredstava povući iz europske kase. No, povučeno je 252.986.423,50 kuna. I to je jedina brojka iz odgovora državne burze koji nam je stigao u utorak, a koja se slaže s ranije objavljivanim podacima o utrošenim sredstvima za nacionalnu politiku zapošljavanja.
Na službenoj stranici Vlade stoji: »Tijekom 2015. godine ukupno je isplaćeno 1.194.637.693,10 kuna za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja. Od toga 941.651.269,70 kuna iz nacionalnih te 252.986.423,50 kuna iz EU sredstava«. Iznad dokumenta u kojem je ta rečenica stoji napomena da su zadnje izmjene obavljene 1. veljače ove godine. To znači, da je prema podacima od prvog dana veljače ove godine lani utrošeno ukupno 1,2 milijarde kuna za provođenje osam paketa mjera aktivne politike zapošljavanja. Pretprošli tjedan. 12. veljače, predstavljena je vanjska evaluacija mjera aktivne politike zapošljavanja na kojoj je također rečeno da je lani za mjere aktivne politike utrošeno 1,2 milijarde kuna. Taj iznos naveden je i u priopćenju koje je HZZ nakon događaja poslao medijima, ali i objavio na svojoj mrežnoj stranici.
Zaboravili milijune
– Bit će loše ako će se na račun HZZ-a spašavati proračun – veli Mirando Mrsić, zastupnik SDP-a i bivši ministar rada i mirovinskog sustava. Kako konkretnog proračuna nema ne želi detaljnije komentirati, no najave ne smatra dobrim tim više jer je moguće i da će se odustati od mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.
Savez samostalnih sindikata Hrvatske, pak, od Vlade traži da se suzdrži od »presipanja iz šupljeg u prazno« te da u cilju postizanja politike pune zaposlenosti poveća planirana sredstva namijenjena mjerama aktivne politike zapošljavanja (i iz nacionalnih i iz EU izvora).
