Bivši djelatnik SOA-e, danas stručnjak za sigurnost Bruno Pavić  pojasnio je u središnjem Dnevniku HTV-a kako postoje tri vrste sigurnosnih provjera. U slučaju imenovanja dužnosnika radi se o temeljnoj sigurnosnoj provjeri, a Pavić je objasnio tko ju sve mora proći.

“Temeljnu sigurnosnu provjeru, između ostalog, prolaze suci, zaposlenici sigurnosno-obavještajne agencije, prolaze djelatnici PNUSKOK-a, DORH-a. Zakon o sigurnosnim provjerama isto tako poznaje i osobe koje moraju proći sigurnosnu provjeru za pristup povjerljivom podatku, što u ovom slučaju nije bio. Vi na početku ispunite upitnik za temeljnu sigurnosnu provjeru koji obuhvaća sve, od vaše punoljetnosti do danas, do zaposlenja i ti navodi se provjeravaju. Upitnik dostavljate čelniku tijela, čelnik tijela to dostavlja SOA-i i onda SOA radi po tome. Ako ste vi, primjerice, rođeni u Splitu, živite u Rijeci i radite u Zagrebu onda vas provjeravaju tri centra SOA-e i to sve šalju u središnjicu, koja to objedinjuje i na kraju daje mišljenje”, objasnio je Pavić.

U slučaju da je osoba boravila na različitim adresama i školovala se u različitim gradovima, uključuje se više centara SOA-e. Pavić je rekao i kada se poseže za poligrafskim ispitivanjem uz pristanak osobe koja se ispituje.

Poligrafsko testiranje

“Poligrafsko testiranje za djelatnike SOA-e je obvezno, dakle svi koji se zapošljavaju u SOA-u prolaze poligrafsko testiranje. U slučaju da ima nekakvih nejasnoća u upitniku i u slučaju da ima nekakvih indicija ili sigurnosno interesantnih stvari, onda se može posegnuti za poligrafom”, dodao je.

Sve prikupljene podatke središnjica SOA-e potom objedini u cjelovito izvješće i šalje naručitelju.

“U slučaju glavnog državnog odvjetnika, šalje se čelniku tijela, a u slučaju kad se radi o pristupu klasificiranim podacima, onda se šalje Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS)”, objasnio je Pavić.

Naveo je kako nema otvorenog prostora za neku vrstu manipulacije i da nitko ne može utjecati na to što sadržava dosje.

“Kolege iz SOA-e to rade vrlo profesionalno, vrlo temeljito i prate postupovnost i tu jednostavno nema prostora za nikakve manipulacije. Jedina osoba koja to može napraviti je ravnatelj, ali to bi se onda u hijerarhiji znalo da se nešto izmijenilo. To je jako ozbiljna stvar i tu nema prostora za manipulaciju”, ustvrdio je.

SOA daje mišljenje

Što ukoliko netko ne prođe provjeru?

“SOA ne daje rješenje “može” ili “ne može”. SOA daje mišljenje i onda u tom slučaju čelnik tijela, odnosno UVNS u slučaju pristupa klasificiranim podacima, odlučuje što će s tim podatkom. Dakle, SOA tu radi samo taj dio posla koji se odnosi na mišljenje”, rekao je Pavić.

Sigurnosna provjera ima rok trajanja na pet godina, a potom se radi nova.

“Kod obnove provjere uzimaju se novi relevantni podaci, a isto tako se prođu stari da se vidi je li bilo kakvih izmjena i dopuna. Onda se ti podaci ponovno provjeravaju i naravno radi se razgovor s provjeravanom osobom. I onda se neki podaci unutra koje imate mogu kroz razgovor vidjeti kako je došlo do promjene. Što se tiče Ivana Turudića, posljednja sigurnosna provjera bila je 2019. godine i sad mu to onda upravo negdje istječe. On bi sad trebao ponovno proći tu provjeru”, rekao je Pavić za HRT, navodeći kako je godišnje oko tisuću sigurnosnih provjera.