ZRIN – Obilježavajući danas u Zrinu 70. obljetnicu stradanja njegovih stanovnika te 505. obljetnicu rođenja Nikole Šubića Zrinskog, biskup sisački Vlado Košić zapitao je kako to da Hrvatska »ne poštuje zakone EU, premda ih je potpisala«, dok se »istodobno silom nameće provođenje internih zakona, protiv kojih protestira čitava braniteljska populacija i domoljubni građani«.

Program, na kojem se okupilo više od tisuću hodočasnika iz cijele Hrvatske, a najviše prognanih Zrinjana i njihovih potomaka, počeo je blagoslovom novopostavljenog križa podno Starog grada Zrina, te procesijom do mjesta srušene župne crkve Našašća sv. Križa.

Sisački biskup Košić prije misnog slavlja blagoslovio je gradilište na kojem je bila crkva koju su 1943. godine srušili komunisti, i gdje je prilikom prethodnih arheoloških istraživanja za ponovnu gradnju župne crkve Našašća Svetog Križa otkrivena monumentalna jednobrodna gotička crkva iz 14. stoljeća, priopćeno je večeras iz Sisačke biskupije.

U homiliji mons. Košić je izvijestio da je nakon dugih pravnih borbi Republika Hrvatska vratila Sisačkoj biskupiji zemljište gdje je vjekovima bila župna crkva, te kako je župa Zrin prva osoba, pravna, a ne i fizička, kojoj je vraćena oteta nekretnina nakon Drugog svjetskog rata u Zrinu.

Najavio je da će uskoro započeti i gradnja crkve, dodavši kako su to, uz novo postavljeni križ, znakovi koji ulijevaju nadu da će Zrin ponovno zadobiti svoje mjesto koje mu pripada na duhovnoj, kulturnoj i nacionalnoj karti Hrvatske.

»On je naime opustošen, ali nije uništen. Još je tu Stari grad grofova Zrinskih, još je tu kapela sv. Marije Magdalene, sad selo ima i križ kao i nekad, a započinje se i gradnja župne crkve. Ove godine spominjemo se i 505. godišnjice rođenja Nikole Šubića Zrinskog, prozvanog Sigetski, koji je rođen ovdje u Zrinu 1508., a poginuo u slavnoj obrani Sigeta 1566.«, kazao je mons. Košić. Istaknuo je kako je to sveta baština koja obvezuje sve domoljubne Hrvate, ma gdje bili.

Sisački biskup podsjetio je i na stradanje Zrina i njegovih stanovnika 1943., istaknuvši svjedočanstva Stjepana Petanjka i Andrije Feketića.

Mons. Kosić nadalje je ustvrdio kako Hrvatska danas »na žalost živi u recidivu komunizma«, zapitavši »kako to da se ni u ovih posljednjih godina nije ništa promijenilo« te »je li ova država doista hrvatska ili je i dalje – kao i ona bivša – protuhrvatska?«

Dodao je kako su to »prevažna pitanja, jer se radi o pravednosti za kojom vape toliki u Hrvatskoj«.

Vezano za aktualna događanja oko europskog uhidbenog naloga sisački biskup postavio je i pitanje kako to da Hrvatska »ne poštuje zakone EU, premda ih je potpisala«, dok se, kako je rekao, »istodobno silom nameće provođenje internih zakona protiv kojih već tjednima protestira čitava braniteljska populacija i domoljubni građani i građanke ove zemlje«.

Ocijenio je i kako se u ovoj državi »još uvijek prava svih drugih više poštuju negoli prava hrvatskoga naroda«, zapitavši: »zar Hrvati ni u svojoj zemlji nisu zaštićeni?« Ustvrdio je i kako se političare »toliko trude opravdati komuniste, pa počinili oni i najgore moguće zločine«.

Sisački biskup Košić zaključio je u propovijedi kako prijazna vremena nikad nisu bila laka, ali da »zato trebaju jasni kompasi poput bl. Alojzija Stepinca i skorog blaženika Miroslava Bulešića, da čitav narod ne odluta u propast«.