Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) sa sjedištem u Varšavi trebala bi najranije 20. prosinca izabrati novog izvršnog direktora ili direktoricu.

Nova čelna osoba traži se nakon odlaska donedavnog čelnika Fabricea Leggerija koji je bio prisiljen dati ostavku zbog skandaloznog zataškavanja kršenja prava migranata i ilegalnih »push-backova«, odnosno skrivanje istine od zastupnika Europskog parlamenta.

Sve to u konačnici je utvrdio i OLAF – Europski ured za borbu protiv prijevara. Agencija je dosad raspolagala s respektabilnim budžetom od gotovo 800 milijuna eura godišnje.

Francuz Leggeri okrivljen je da nije štitio ljudska prava migranata koji su tražili azil u EU-u.

Tri kandidata

Iako su posljednih godina objavljene serije izvještaja međunarodnih nevladinih organizacije, istraživački članci i prilozi uglednih medija o protjerivanju izbjeglica od Grčke do Hrvatske, među troje kandidata i kandidatkinja je i aktualna državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova RH Terezija Gras, bliska suradnica aktualnog ministra policije Davora Božinovića.

Osim nje, u užem izboru su Aija Kalnaja iz Latvije koja obnaša dužnost privremene izvršne direktorice Frontexa nakon Leggerijeve ostavke te Hans Leijtens iz Nizozemske.

Troje kandidata saslušano je ovog tjedna pred Odborom Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.

Ocjene saslušanih kandidata idu pred upravni odbor Frontexa koji će na kraju donijeti odluku tko će idućih pet godina sjediti na »vrućem« stolcu posrnule europske agencije.

Terezija Gras je u svom predstavljanju rekla da se kroz cijelu karijeru bavi područjem sigurnosti i pravosuđa, da je sudjelovala u pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i u pristupnim pregovorima RH.

Bila je zamjenica hrvatskog predstavnika u Političko-sigurnosnom odboru u Vijeću EU-a, gdje se bavila pitanjem migracija i terorizma.

Kao državna tajnica u MUP-u vodila je šengensku evaluaciju, zadužena za financiranje opremanja zaštite vanjske granice i uspostavu graničnih prijelaza.

Ujedno, radila je i na uspostavi neovisnog mehanizma za nadzor postupanja granične policije.

Sasvim očekivano, Gras nije mogla izbjeći nimalo ugodna pitanja europskih parlamentaraca o ulozi hrvatskih represivnih organa u »push backovima«, ali i u osobnoj ulozi prema nevladinim organizacijama koje su upozoravale na policijsko nasilje prema izbjeglicama i uskraćivanje prava na traženje azila.

Neugodna pitanja

Njemačka zastupnica iz SPD-a Birgit Sippel u ime zastupničkog kluba socijalista i demokrata (S&D), ustvrdila je da je Gras osobno optuživala nevladine organizacije za prijetnje policiji.

Sippel je zanimalo zbog čega Gras misli da bi to mogla biti polazna točka da na čelu Frontexa poboljša sliku Agencije u javnosti i osigura poštivanje temeljnih ljudskih prava.

Gras je odgovorila da nikad nije optuživala civilne organizacije i da je uvijek bila spremna na dijalog s nevladinim sektorom te da, otkad je Hrvatska uvela mehanizam za nadzor postupanja granične policije, »nema ozbiljnijih optužbi« oko tretmana migranata.

»Sva izvješća o kršenjima njihovih prava smo provjeravali i dali informacije koje smo imali«, uvjeravala je Gras.

Nizozemska liberalna eurozastupnica Sophie in’t Veld upozorila je da je nasilno vraćanje migranata bila politika Hrvatske te upitala Gras može li se takva praksa tolerirati.

Gras je negirala takve optužbe i naglasila da se granice moraju štititi »zbog sigurnosti naših građana uz poštivanje temeljnih prava…«.

Nizozemska liberalka postavila je pitanje ima li Gras potrebno iskustvo da vodi tako veliku organizaciju.

»Imam jako dobre organizacijske i analitičke sposobnosti«, uvjeravala je Gras.

EU Observer prenio je oštru optužbu europarlamentarke Zelenih Nizozemke Tineke Strik na račun kandidatkinje: »Aktivno ste ometali rad civilnih društava na mnogo načina, kroz SLAPP tužbe, klevetničke kampanje i prijetnje«, kazala je Strik.

Gras je odbila izravno odgovoriti na optužbe, napomenuvši da je to »jedna riječ protiv druge«. Istaknula je da je svjesna poteškoća s kojima se Frontex suočava i da će proučiti izvješća OLAF-a i raditi na otklanjanju prigovora.

U slučaju da bude izabrana uvela bi, kako kaže, stroga interna pravila i kodeks ponašanja za osoblje te ojačala stalni postava Frontexa koji bi do 2027. trebao imati 10.000 pripadnika.

No, sva ta pitanja i opaske eurozastupnika nisu trebala iznenaditi Božinovićevu suradnicu. Lydija Gall, istraživačica ugledne međunarodne organizacije Human Rights Watch rekla je kako ju je Gras tijekom razgovora u MUP-u 2019. uvjeravala da se lokalni aktivisti odijevaju u policijske odore samo kako bi diskreditirali hrvatsku policiju.

Podcjenjivački odnos prema organizacijama civilnog društva pa i prema Uredu pučke pravobraniteljice o tretmanu migranata problem je ne samo MUP-a, nego Vlade ali i samog Bruxellesa koji je periferiji Europe namijenio svojevrsnu ulogu »lošeg policajca«.

U Egejskom moru između ožujka 2020. i rujna 2021. Frontex je aktivno sudjelovao u protjerivanju najmanje 957 tražitelja azila.

Lanjski izvještaj Vijeća Europe, Odbora za sprječavanje mučenja i nečovječnog ponašanja i kažnjavanja (CPT) prilično poražavajući za Hrvatsku, vlast je mjesecima pokušala spriječiti da se objavi.

Delegacija Vijeća Europe navela je u izvještaju svjedočanstva potkrijepljena medicinskom dokumentacijom o premlaćivanju migranata, protjerivanju u BiH u donjem rublju i drugim oblicima nečovječnog postupanja.

Državna tajnica Gras optužila je delegaciju CPT-a za pokušaj provale u službene prostorije, krađu dokumenata i nepoštovanje institucija RH.

Madinin slučaj

Svakako najpoznatiji slučaj koji je postidio Hrvatsku pogibija je nesretne šestogodišnje afganistanske djevojčice Madine Hussiny koju je hrvatska policija potjerala da zajedno s roditeljima, braćom i sestrama napusti RH.

U blizine granice sa Srbijom kobnog 21. studenoga 2017. na djevojčicu u grupi naletio je vlak. Presudom Europskog suda za ljudska prava utvrđeno je da RH prekršila niz odredbi Europske konvencije o pravu na život, aljkavom istragom okolnosti smrti, nehumanim postupkom prema ostaloj djeci iz obitelji, prekršila zabranu kolektivnog protjerivanja i ograničila pravo pristupa obitelji odvjetnici.

Na potrebu provođenja dosljedne istrage na vrijeme je upozoravala tadašnja pučka pravobraniteljica Lora Vidović,a MUP joj je odgovorio skandaloznom zabranom pristupa informacijskom sustavu na koji je njezin ured dotad imao pravo.

Državna tajnica u MUP-u na sjednici nadležnog saborskog odbora oštro je prozivala Vidović optužujući je da zajedno s nevladinim organizacijama u javnosti stvaraju sliku o negativnim postupanjima policije prema migrantima.

Od pučke pravobraniteljice čak je tražila da prestane medijski istupati u vezi slučaja djevojčice Madine. Hrvatska je zasluženo dobila pljusku od Strasbourga, a Frontex od OLAF-a.

To je više nego dovoljan razlog da Hrvatska shvati kako ilegalno protjerivanje i premlaćivanje migranata ne predstavlja sigurnost i zaštitu granica, nego golo divljaštvo prema ljudima koji bježe od ratova, neimaštine, prijetnji smrću i diskriminacija po svakojakim osnovama – nasilja iz vlastitih zemalja.

Frontex na velikoj prekretnici

Agencija Frontex, osnovana je 2004. kao pomoć zemljama EU-a i zemljama pridruženima šengenskom prostoru pri zaštiti vanjskih granica područja slobodnog kretanja unutar EU-a.

Kao agencija EU-a, financira se iz europskog proračuna te doprinosima zemalja pridruženih šengenskom prostoru. Tijekom 2016. postala je Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, pri čemu je proširila svoju ulogu s migracijskih kontrola na upravljanje granicama i preuzela veću odgovornost za prekogranični kriminal.

Frontex je dosad bilo jedno od najvažnijih tijela EU-a u području slobode, sigurnosti i pravde, a očito je da se nalazi na velikoj prekretnici. Operacije potrage i spašavanja dio su nadležnosti Agencije svaki put kada se takve situacije dogode pri nadzoru morskih granica.