Pritom ističe da s HNB-om u toj udruzi nikada nisu imali nikakav sastanak niti su u ikakvom kontaktu “što dovoljno govori o njihovoj ulozi u ovoj zemlji”.

Za slučaj da taj sastanak ne rezultira zadovoljavajućim rješenjem, iz Udruge Franak putem svoje facebook stranice članove pozivaju na pripreme za prosvjede.

“Skupljamo bazu članova koji su spremni ići na prosvjede ako će to biti potrebno, jer ovi prvi prijedlozi su nam katastrofalni i smatramo da nas akteri priče nisu uopće ozbiljno shvatili, tako da preventivno pripremamo sve”, kazao je Smajo.

U postu na facebook stranici Udruge Franak tijekom prijepodneva se, naime, članove Udruge poziva da se jave svojim lokalnim koordinatorima, krenu u izradu transparenata, ali i uplate članarinu, kako bi pomogli u financiranju daljnjih akcija Udruge Franak.

Pritom navode da je “situacija alarmantna i moramo svi biti svjesni da ukoliko se ne usvoje naši zahtjevi velikom broju građana će biti ugrožena egzistencija i mnogi od njih će ostati bez svojih domova”.

Lalovac: Najizglednije je zadiranje u kamatnu stopu 

Ministar financija Boris Lalovac u ponedjeljak je kazao da je zadiranje u kamatnu stopu zasad najizglednija kratkoročna mjera za suzbijanje šoka od divljanja švicarskog franka, ustvrdivši da je najveća odgovornost na bankama, koje moraju pronaći rješenje za novonastalu krizu, ali i da je ovo tek početak, jer će morati doći i do dugoročnog rješenja, kako bi se konstantna kriza oko tečaja švicarca jednom zauvijek završila. 

Veliku pomoć pritom Lalovac očekuje i od Hrvatske narodne banke, koja se još uvijek nije oglasila po tom pitanju. Prve kratkoročne mjere znat će se do kraja ovoga tjedna, najavio je Lalovac u emisiji Hrvatskog radija “Poslovni tjedan”.

U emisiju su bili pozvani i predstavnici Hrvatske udruge banaka, ali nisu došli uz objašnjenje kako zasad nemaju reći ništa što već nije rečeno.

Na pitanje najizglednijeg scenarija kratkoročnog razrješenja krize oko švicarskog franka Lalovac je rekao da je najrealnije diranje u kamatnu stopu, no utjecaj toga neće biti svima isti, već će ovisiti o tome u kojem je stadiju otplata kredita, je li pri kraju ili do isteka kredita ima još deset ili dvadeset godina.

“Drugi scenarij je fiksiranje tečaja, no treba vidjet kakav će to efekt imati u konačnici, kako će na to reagirati HNB, tko će nadoknadit razliku i slično, tako da mogu reći kako još tražimo najefikasniji model rješenja”, izjavio je Lalovac.

Fiksiranja tečaja mu je ipak manje vjerojatnija solucija jer tvrdi da bi se u tom slučaju snažno morala uključit HNB. HNB, tvrdi Lalovac, zasad radi razne simulacije, dubinski analizira koliko je dužnika u kojoj skupini, no sa guvernerom Vujčićem nije dogovorio rješenje.

“Diranje u kamatnu stopu je najelegantnije, najbrže i najjednostavnije rješenje. Može brzo proći kroz Vladu i Sabor, a rješenje se može donijeti do kraja mjeseca. To je lakše i za poslovne banke, to je nekakav scenarij gdje Vlada samim zakonskim rješenjima brzo može utjecat na novonastalu krizu”, kazao je Lalovac.

Ponovio je, međutim, kako ne zna kolika bi bila kamata. Po njemu bi to, naime, ovisilo o ročnosti, odnosno o tome koliko je preostalo do otplate duga. Najzadovoljniji bi svakako bili oni korisnici kredita u švicarskim francima kojima do otplate duga ostaje od 15 do 20 godina, a gdje je udio kamate veći, a takvih je i najviše, ustvrdio je.

Najavio je i mogućnost da se ne ide u promjenu zakona no samo ukoliko banke same ponude, odnosno ako se dogovore, nekakvu kamatnu stopu koja će se jedinstveno primjenjivati na sve.

Sve je, međutim, kako kaže Lalovac, još uvijek otvoreno, jer banke su još uvijek relativno razjedinjene i one moraju vidjeti kako će razne opcije utjecat na njihove bilance.

Lalovac: Ovo je tek početak krize

Inače, ministar financija ističe kako će volatilnost franka bit visoka najvjerojatnije i sljedećih tjedana, ako ne i mjeseci, tako da je ovo tek početak krize.

Mađarski model obračuna sa švicarskim frankom zasad odbacuje, jer su Mađari to mogli napraviti samo zato jer su imali izuzetno dobro sinhroniziranu izvršnu, sudbenu i monetarnu vlast.

Ipak, za dugoročno razrješenje krize sa švicarskim frankom, a kod nas je oko 60.000 građana diglo kredit u toj valuti, uglavnom stambeni, očekuje bitno veću suradnju i sa monetarnim ali i sa sudbenim vlastima.

Na pitanje ima li zasad podršku guvernera Vujčića u pronalasku zajedničkog rješenja Lalovac odgovara: “Pričekajmo još dan, dva da vidimo kako HNB može pomoć građanima”.

Kako bi se amortizirali budući šokovi svim korisnicima kredita, Lalovac najavljuje još dvije mjere: zabranu ovrha na jedinim nekretninama i to bez obzira u kojoj su valuti dizali kredit te davanje mogućnosti bankama da otpišu dio kredita ili cijeli kredit socijalno ugroženima, što će im bit porezno priznati rashodi. Potonja je mjera već na snazi, a Lalovac navodi kako su bankama već omogućili niz poreznih olakšica.

Inače, rečeno je i kako devet posto korisnika kredita u švicarskim francima ne može vraćati kredite, dok taj postotak u kreditima vezanim uz euro iznosi od četiri do pet posto.

Na pitanje voditeljice što bi za hrvatske dužnike dugoročno bilo idealno rješenje – konverzija kredita iz švicarskog franka u euro ili kunu, Lalovac je kazao da je konverzija jedino rješenje.

“Tu nema nema zbora, no uvijek se razmatra je li to euro ili kuna. Sada kada se vidi sva ta volatilnost tržišta, nestabilnost eura i franka, odjednom vam se javlja osjećaj kako bi bilo dobro da smo štedjeli i razvijali tržište kredita u kunama. U tom bi slučaju bili manje osjetljivi na šokove kakvi nam se sada događaju. Drugim riječima, sada nismo neovisni. Ako bi postigli takav konsenzus bilo bi dobro razvijati tržište kuna, bez obzira što govorimo da ćemo jednog dana ući u eurozonu. Ovi krediti bi se, ukoliko bi se konvertirali u kune, mogli otplatit sve dok mi ne uđemo u eurozonu, no pitanje je kako cijeli taj dio vidi monetarna vlast”, izjavio je Lalovac.

Siguran je i kako će eskalacija tečaja švicarskog franka zasigurno utjecat na ovdašnju potrošnju, iako je Vlada u prvom mjesecu krenula sa povećanim osobnim dohotkom. Smatra, međutim, kako je najnovija kriza prvenstveni i najvažniji problem banaka, koje će prije svih ostalim morat pronaći rješenje.

U protivnom bi, mada on u to zasad ne vjeruje, ali ne isključuje ni tu mogućnost, moglo doći do situacije da će zaduženi građani počet masovno vraćati ključeve stanova i kuća bankama, što se svojevremeno dogodilo u SAD-u.

Dizanje tečaja franka djelo špekulanata

Lalovac više je puta izjavio kako je dizanje vrijednosti švicarskog franka isključivo djelo špekulanata, a i postavio je generalno pitanje je li bolje u mladosti dizati stambeni kredit i vraćat ga cijeli život, kod nas u prosjeku od 5000 do 6000 kuna, i tako si uskraćivati niz drugih stvari, ili živjeti kao u inozemstvu, u iznajmljenom stanu pa si onda na kraju radnog vijeka, kada se nešto i zaradi, priuštiti nekretninu.

Na vrlo zanimljivo pitanje, koje su jučer postavili ugledni profesori, jesu li se banke svojevremeno kada su plasirale kredite zaduživale u eurima, pa sada ne gube ništa, ili švicarskim francima, Lalovac nema odgovor, odnosno nema taj podatak.

“Ovo što se sada događa je veliki socijalni problem, Vlada će napravit sve da zaštiti građane. Građani više neće sanirati banke, koje su već svojevremeno sanirali sa 17 milijardi kuna, sada je red da banke pomognu građanima. Vidljivo je da su sada ugrožene samo neke tranzicijske zemlje a do svega ne bi došlo da je u ugovorima rizik bio podijeljen. Ne mogu građani snositi i valutni i kamatni i rizik pada vrijednosti nekretnina” zaključio je Boris Lalovac, najavivši skoro novo zaduženje države u vrijednosti od milijarde do 1,25 milijardi eura, uz kamatnu stopu ispod četiri posto.

Milanović: Ovaj tjedan u Saboru zakon za pomoć građanima pogođenim rastom ‘švicarca

Premijer Zoran Milanović najavio je u ponedjeljak da će Vlada tijekom ovog tjedna u Hrvatski sabor poslati zakonsko rješenje kojim će se olakšati položaj građanima koji imaju kredite u švicarskim francima.

»Tokom ovoga tjedna, u najkraćem mogućem razdoblju, Vlada će predložiti Saboru zakonsko rješenje po kojem će se položaj građana koji imaju kredite u švicarskim francima popraviti i neće biti lošiji nego to je bio«, rekao je Milanović u Banskim dvorima tijekom potpisivanja sporazuma o oprostu dugova najsiromašnjim građanima s blokiranim računima s čelnim ljudima Splita, Rijeke, Osijeka, Zagreba te HEP-a, Hrvatsk pošte i HRT-a.

Milanović naglašava kako je rast švicarskog franka situacija u kojoj država mora djelovati jer se radi o »višoj sili i izvanrednoj situaciji« u kojoj država, odnosno Vlada i Sabor moraju djelovati.

»Više nema prostora za dugotrajne pregovore jer prijeti opasnost da jedan veliki broj ljudi naprosto u potpunosti izgubi kreditnu sposobnost, a onda će od toga štete imati i oni i banke«, rekao je premijer.

To je ono što možemo napraviti, prethodna vlada to nije činila, a mi činimo, dodao je te podsjetio da je Vlada prije godinu i pol dana smanjila kamatne stope za kredite u švicarskim francima, a što je, kaže, pomoglo kreditno zaduženim građanima

»Stvar se, kao što smo vidjeli, dodatno zakomplicirala. Radi se o višoj sili i izvanrednoj situaciji u kojoj država, dakle Vlada i Sabor prije svega moraju djelovati«, rekao je premijer.

Ističe da teret odgovornosti moraju preuzeti i banke. »Odgovornost je podijeljena. Tu su i banke odgovorne, to je danas još jasnije nego ranije, ali neću upirati prstom, neću biti populist i reći da su krive. Teret odgovornosti morajau preuzeti i banke«, kazao je.

Naveo je pritom da su banke i u prošloj godini imale dobit, »i to veću nego u prethodnom razdoblju«. »To pokazuje da prostora za prilagodbu i dalje ima«, ustvrdio je premijer te ponovio da će se banke morati prilagoditi.

Prilagođava se i država koja je, ističe Milanović, uštedjela nešto manje od 3 milijarde kuna u proračunu, a prilagođavaju se i građani »od prvog dana«.

Švicarska narodna banka (SNB) u prošli četvrtak je odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, nakon čega je cijena ‘švicarca’ skočila prema euru oko 16 posto, i kreće se između 1 i 1,02 franka za euro. 

Prilagođava se i država koja je, ističe Milanović, uštedjela nešto manje od 3 milijarde kuna u proračunu, a prilagođavaju se i građani »od prvog dana«.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

Prema procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u ‘švicarcima’, pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.

HUB: Banke spremne podnijeti trošak povećanja tečaja franka u prva tri mjeseca

Banke su spremne na sebe preuzeti udar od povećanja tečaja švicarskog franka tijekom sljedeća tri mjeseca i tako pomoći dužnicima s kreditima indeksiranim u toj valuti, a u međuvremenu treba potražiti trajno rješenje, izjavio je u ponedjeljak nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB) direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček.

»Razmatrali smo moguće prijedloge i iskristaliziralo se da će banke službeno podnijeti prijedlog kratkoročnog rješenja Ministarstva financija, koje će, nadamo se, taj prijedlog objaviti sutra ili preksutra«, rekao je Bohaček.

Banke su kazale da su u prvom razdoblju od tri mjeseca spremne trošak toga da građani ne plaćaju povećane rate snositi na svojim leđima, rekao je Bohaček.

Istovremeno se, dodaje, zalažu za trajno rješenje, koje bi uključivalo socijalni položaj dužnika i ravnomjernu podjelu svih troškova takvog rješenja.

Bohaček nije želio detaljnije obrazložiti prijedlog banaka, rekavši da će ih, ako ih prihvati, objaviti Ministarstvo financija. Ponovio je pri tome da su banke spremne za prva tri mjeseca podnijeti »kompletan trošak olakšanja položaja dužnika«.

Dodao je da su sve tri strane na današnjem sastanku izrazile spremnost pronalaska najprije kratkoročnog, a potom trajnog rješenja i to bez oklijevanja, kako bi se sve to do početka ljeta moglo provesti.

»HUB će formalizirati svoj prijedlog, a ministar financija je zamolio da do 17 sati dobije pisani prijedlog«, kaže Bohaček.

Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

Uzlet franka počeo je nakon što je švicarska narodna banka u četvrtak odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, tada je i na tečajnici HNB-a tečaj franka skočio prema kuni za 15,7 posto, na 7,3984 kune. Potom je na tečajnoj listi utvrđenoj u petak kuna oslabila prema euru za još 1,89 posto, a na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, za daljnjih 1,62 posto.

Tako je najnoviji tečaj franka za 1,27 kuna veći nego sredinom prošlog tjedna. A što to znači za oko 60.000 hrvatskih građana koji imaju stambene kredite vezane uz franak, govori podatak da je primjerice iznos rata od 600 franaka sada veći za 760 kuna – sa srednjim tečajem od 6,39 kuna iznosio je 3.836 kuna, a sa najnovijih 7,66 kuna iznosi 4.596 kuna.