Bankari štednju ne prelijevaju u projekte koji bi se štedišama/građanima i njihovoj djeci vratili u vidu novih radnih mjesta, već likvidnost iznose preko granica
RIJEKA Novi drastičan pad kredita od čak četiri milijarde kuna na mjesečnoj razini zabilježen je u rujnu kada su, prema podacima HNB-a, ukupni krediti svim sektorima iznosili 273,6 milijarde kuna, dok su krajem kolovoza bili na 277,4 milijarde kuna.
Najgore je što su padu najviše pridonijeli krediti trgovačkim društvima, i to onima u privatnom vlasništvu, gdje su tijekom rujna krediti pali za još gotovo dvije milijarde kuna čime se nastavio proces razduživanja u sektoru od kojeg se očekuje da nas novim investicijama izvuče iz krize. Nikakvi napori da se pokrene rast kreditiranja poduzeća očito ne daju rezultata: banke su prelikvidne i tvrde da dobrih projekata koje bi kreditirale nema, dok su poduzeća nelikvidna i s pravom se žale na previsoke kamate koje kod kratkoročnih kredita sežu i do 12 posto.
O problemu povlačenja kapitala raspravljalo se početkom tjedna i u HNB-u, no očito bez spektakularnih pomaka budući da je izdano tek šturo priopćenje. Guverner Boris Vujčić će se morati zamisliti nad trendovima u bankarskom sustavu, i kao što je Rohatinski 2000-ih tražio načina kako da zaustavi priljev, Vujčića čeka i teži zadatak – kako da spriječi odljev.
Budući da su krajem prošle godine krediti privatnim tvrtkama kod banaka bili na oko sto milijardi kuna, u tri kvartala taj se sektor razdužio za šest milijardi kuna, s tim da je izloženost banaka prema tvrtkama nešto rasla u drugom kvartalu, da bi potom stagnirala i ponovno krenula nizbro. Nije dakle ni čudno da nema novih investicija, ni radnih mjesta. U rujnu se prema domaćim bankama nešto sitno razdužila i država njene tvrtke, ali i građani, kod kojih se nastavlja trend pada stambenih kredita, auto kredita, kartičnih, potrošačkih i svih ostalih kredita… Ljudi strahuju za radna mjesta pa bježe od kredita, smanjuju potrošnju, štede za crne dane. S druge strane, štednja građana raste.
Očito je da se u bilancama banaka stvaraju viškovi jer depozitna baza raste, a krediti padaju. U vezi s time, u HNB-u su izračunali da su banke u prvih osam mjeseci ove godine iz zemlje iznijele čak 11,7 milijardi kuna, od čega su 7,2 milijarde kuna iskoristile za vraćanje vlastitih dugova prema inozemstvu, pa i prema bankama majkama, preko kojih povlače kreditne linije kada im treba, ali se i razdužuju kada im ne treba, dok su 4,5 milijardi kuna naprosto prebacile na svoje račune u inozemstvu.
Prema propisima, bankari moraju držati rezerve u inozemstvu, ali sada je tih rezervi i više nego treba. Domaća se likvidnost tako odlijeva preko granica u trenutku kada je tu i više nego potrebna. Banke ne žele ulaziti u nešto rizičnije plasmane, no privreda je u situaciji da treba podršku bankarskog sektora koje za sada nema. Hrvatska je tako u situaciji da ima visoku depozitnu bazu, jer građani štede, ali je bankari nažalost ne prelijevaju u projekte koji bi se tim štedišama/građanima i njihovoj djeci vratili u vidu novih radnih mjesta, već je iznose izvan granica Hrvatske.
Nedavno je i ekonomski stručnjak Vladimir Gligorov upozorio na trend povlačenja kapitala od strane banki-majki iz Italije, Austrije i Njemačke s istočnih tržišta, a u taj obrazac se očito i mi uklapamo. Dok je trebalo kreditirati potrošnju i na tome masno zarađivati, kapital se kod nas slijevao napuhujući dugove i deficite. Sada kada treba podmetnuti leđa da se gospodarstvo oporavi, bježi u svoja zapadna sjedišta, ostavljajući tvrtke na suhom. Istovremeno, banke su u prvih devet mjeseci ove godine zaradile 2,5 milijarde kuna.
