RIJEKA – Vraća se HROK – Hrvatski registar obveza po kreditima, koji bankama omogućuje razmjenu svih podataka o zaduženosti građana, objavila je jučer Hrvatska udruga banaka (HUB). HROK, kao proširena varijanta popularno zvane »crne liste banaka«, bio je jedno vrijeme, otprilike godinu dana, obustavljen radi pravila EU-a o zaštiti osobnih podataka (GDPR). Obustavljen je tada i taj tzv. sustav razmjene informacija o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu (crna lista), no djelomična razmjena informacija o neredovitim klijentima i u međuvremenu se provodila pomoću tzv. DOR informatičkog sustava u okviru HROK-a.

Banke su se, međutim, sada uskladile s novom direktivom, pozivaju se na određene članke Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI), te je tako omogućen povratak cjelokupnog načina provjere boniteta klijenta. Sada se to zove »OSR sustav«.

– Kreditne institucije započinju s obradom i razmjenom podataka u Osnovnom sustavu registra (OSR sustav) posredstvom Hrvatskog registra obveza po kreditima, kažu u HUB-u. Razmjena, dakle, kao što je to bio slučaj i prije privremenog ukidanja ovog sustava, obuhvaća sve informacije o kreditnim zaduženjima klijenata kod banaka i stambenih štedionica – od »minusa po tekućem« (tzv. prešutno prekoračenje), auto, gotovinskih, stambenih i drugih kredita.

Teže do kredita

S obzirom na to da je iza nas, a možda i ispred, razdoblje pandemije koronavirusa, koji je potpuno poremetio ekonomiju kao i naplatu kredita, te su uvedeni brojni moratoriji i odgode plaćanja za građane (i tvrtke) koje je kriza pogodila u vidu smanjenih prihoda ili pak potpunog izostanka prihoda – ako su ostali bez posla, HROK se de facto vraća u vrijeme djelomične zamrznutosti dijela portfelja. Njegova je funkcija provjeriti razinu zaduženosti i kako tko vraća kredit, a sada imamo situaciju da, uslijed mjera Vlade, oko 54.000 kreditnih partija građana jednostavno »čeka« bolja vremena.

Na njih otpada oko 8 posto ukupnog portfelja banaka. Riječ je zapravo o oko 40.000 klijenata koji imaju te kredite, a partija je više od klijenata jer neki imaju i više kedita u više različitih banaka koje – u dogovoru s bankom – trenutno ne otplaćuju. Sukladno tome, kako saznajemo u HUB-u, kreditne partije koje su u statusu moratorija, odgoda, reprograma, neće se tretirati kao neplaćanje kredita, niti probijanje rokova plaćanja.

To nisu loši krediti, a građani koji koriste ove mjere Vlade neće zbog toga dospjeti na crnu listu banaka, a sve sukladno regulatornom okviru koji je uslijed epidemije omogućio HNB. Klijentima koji koriste ove mjere je do dogovorene prolongacije plaćanja jednostavno omogućena takva vrsta odgode. Sada će krenuti i razmjena ovakvih informacija, pa će sve skupa vjerojatno dodatno smanjiti kapacitet i volju banaka da odobravaju kredite.

Banke će sada dobiti još bolji uvid u to koji klijent i gdje ima kreditno zaduženje, te kakav je status – otplaćuje li klijent kredit uredno, ali i koristi li neku mjeru Vlade u vidu reprograma ili odgode, što je također i dalje bonitetan plasman. Naravno, vidjet će i je li netko neuredan u plaćanju općenito, neovisno o korona-mjerama, što ga onda i usmjerava prema listi neurednih klijenata (a to je i u međuvremenu pratio DOR).

Ostaje pitanje može li netko tko u jednoj banci ima moratorij na kreditnu partiju, u drugoj dobiti kredit. Kao prvo, teško da bi netko uopće htio novi kredit, ako je tražio da mu se stari stavi u mirovanje. No, banke će imati sve podatke, i »u tom dijelu, budući da formalno nije riječ o lošem plasmanu, presudna će ipak biti poslovna politika svake pojedine banke«, ograđuju se u HUB-u.

Procjena sposobnosti

Evo što još točno kažu u priopćenju HUB-a:

– Kreditne institucije započinju s obradom i razmjenom podataka u Osnovnom sustavu registra (OSR sustav) posredstvom Hrvatskog registra obveza po kreditima d.o.o. Razmjena i obrada podataka klijenata kreditnih institucija u OSR sustavu temelji se na obvezi kreditnih institucija iz čl. 321. st. 2. do 5. Zakona o kreditnim institucijama da razmjenjuju podatke koji se odnose na njihove klijente za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom te je usklađena i s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka te ostalim relevantnim propisima koji se odnose na zaštitu osobnih podataka.

U OSR sustavu kreditne institucije će razmjenjivati podatke o novčanim obvezama svojih klijenata, pravnih i fizičkih osoba, i to radi procjene kreditne sposobnosti i radi upravljanja kreditnim rizikom. Ti podaci se odnose kako na postojeće, tako i na podmirene ili na drugi način zatvorene novčane obveze klijenata, zaključuju u HUB-u.