Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić pozvao je u četvrtak s konferencije za novinare vlasnike i zaštićene najmoprimce da se prijave u Registar stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci, kako bi mogli ostvariti prava.

Prijave se mogu podnijeti do 15. srpnja temeljem Javnoga poziva koji je objavljen 24. travnja, nakon što je 2. travnja na snagu stupio Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda.

Tko podnosi prijave

Zaštićeni najmoprimci su osobe koje su u prijašnjem, socijalističkom sistemu dobile stanarsko pravo u stanovima koji su u privatnom vlasništvu.

Prijava se podnosi ako je vlasnik (suvlasnik) stana fizička osoba ili trgovačko društvo, a nije ju potrebno podnositi ako je stan u vlasništvu države, jedinice lokalne samouprave (JLS) ili ustanove u vlasništvu države, odnosno JLS-a.

Prijava je obvezna za vlasnike i zaštićene najmoprimce, odnosno onaj tko se ne prijavi u Registar neće moći ostvariti pravo koje mu pripada temeljem zakona.

Prijavom vlasnici mogu ostvariti povrat nekretnine u posjed, od 1. svibnja iduće godine isplatu najamnine od 7,5 do 9,375 eura po četvornom metru, kao i mogućnost prodaje stana državi ili njegovu zamjenu te solidarnu naknadu.

Zaštićeni najmoprimci stječu pravo vlasništva pod povoljnim uvjetima, mogućnost isplate umjesto stambenog zbrinjavanja, mogućnost trajnog stambenog zbrinjavanja u stan u vlasništvu države po cijeni od dva eura po četvornom metru, kao i plaćanje troškova selidbe (za ranjive skupine – invalidi, stariji od 65 godina i socijalni slučajevi) u iznosu od 1000 eura.

Prijave se mogu podnijeti u Ministarstvu u Zagrebu, putem e-pošte ili preporučenim pošiljkom, kao i u Splitu u Upravi za raspolaganje i upravljanje nekretninama. Podnosi se temeljem obrasca dostupnog na internetskim stranicama Ministarstva, a uz nju je potrebno dostaviti ugovor o najmu stana ili sudsku presudu koja takav ugovor zamjenjuje, odnosno dokaz vlasništva nad stanom (izvadak iz zemljišnih knjiga, kupoprodajni ugovor, rješenje o nasljeđivanju i dr).

Bačić je na konferenciji za novinare iznio kratku kronologiju dosadašnjih pokušaja rješavanja problema zaštićenih najmoprimaca, koji se vuče još od kraja Drugog svjetskog rata i trenutka kad su “pojedini naši sugrađani uselili u stanove fizičkih osoba kojima su ti stanovi oduzeti”.

Podsjetio je na mogućnosti koje donosi posljednje zakonsko rješenje, odnosno pet načina rješavanja problema – nagodba stranaka, isplata zaštićenog najmoprimca, useljenje u stan u vlasništvu države, zamjena stanova između vlasnika i države ili država kupuje stan od vlasnika.

Kao primjer naveo je treću mjeru (useljenje u stan u vlasništvu države). Za stan od 40 kvadrata u Zagrebu ili Splitu u vlasništvu države mjesečni najam iznosio bi 80 eura, odnosno kod kupnje cijena stana bila bi 33.364,80 eura ako umirovljenik plaća odjednom, tj. 178,75 eura mjesečna rata za umirovljenika uz rok otplate od 20 godina.

Kod kupnje stana ostvarivali bi se popusti – 20 posto ako se kupoprodajna cijena plaća odjednom te dodatnih 10 posto za svakog člana kućanstva koji je branitelj ili član obitelji umrlog ili nestalog branitelja, umirovljenik ili maloljetnik.

U Registar trenutno prijavljeno 200 stanova

S jučerašnjim danom u Registar je prijavljeno oko 200 stanova, od čega se 55 posto prijavljenih stanova nalazi u Zagrebu, njih 30 posto u Splitu i 7,5 posto u Dubrovniku, a Bačić očekuje da će ukupno biti 600 do 800 prijava.

Za sve su osigurana sredstva u proračunu, procijenjeno je da će ukupno biti potrebno 107 milijuna eura.

Bačić je najavio da će se u Ministarstvu osnovati posebna Uprava koja će se baviti isključivo rješavanjem pitanja zaštićenih najmoprimaca, odnosno vlasnika stanova.

Potvrdio je da su protiv posljednjeg zakonskog rješenja Ustavnome sudu podnesena dva zahtjeva za ocjenom ustavnosti (jedne od udruga zaštićenih najmoprimaca te bivšeg saborskog zastupnika Domagoja Hajdukovića). No, poručio je, neće se čekati ishod i odluka Ustavnoga suda već se ide u provedbu zakonskog rješenja.