Foto arhiva
Mi Vukovarci imamo distancu prema UN-u i međunarodnoj zajednici od 1991. godine, kad su nas ostavili na cjedilu, kaže gradonačelnik Vukovara, HDZ-ovac Ivan Penava
ZAGREB » Izvještaj Odbora za ljudska prava Ujedinjenih naroda, u kojem se Hrvatsku upozorava da bi trebala osigurati potpunu implementaciju prava na korištenje manjinskog jezika i pisma, u suglasnosti s vlastitim institucionalnim i zakonskim okvirom, s posebnim naglaskom na korištenje ćiriličnog pisma u Vukovaru i vezanim općinama, doveo je Vladu u apsurdnu situaciju.
Banski dvori, naime, žele uvesti ćirilicu u Vukovaru kao službeno pismo, zbog toga su i stavljani dvojezični natpisi na zgrade državnih institucija, ali HDZ i tamošnji Stožer se tome protive, dok je Ustavni sud naložio Vladi da prekine taj proces na rok od godinu dana, koji istječe u kolovozu.
Vladi vezane ruke
Podsjetimo, Ustavni sud je u kolovozu prošle godine, odbijajući zahtjev za raspisivanju referenduma o snižavanju razine prava pripadnika nacionalnih manjina, odlučio da se na godinu dana zamrzavaju sve aktivnosti na primjeni Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina.
U tom razdoblju gradsko vijeće Vukovara mora statutom propisati u kojim se četvrtima mogu postaviti table s ćirilicom, »uvažavajući istodobno potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije početkom devedesetih godina 20. stoljeća«.
Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa, vodila je vladino izaslanstvo koje je u Ženevi 23. i 24. ožujka UN-ovom odboru za ljudska prava predstavljalo izvještaj o primjeni Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Tom prilikom su odgovarali na brojna pitanja članova Odbora, pa i o službenoj uporabi jezika manjina i referendumu o ćirilici.
Pravnički pristup
– Mi Vukovarci, mislim da će se svi s tim složiti, imamo pravo na tu rezervu prema međunarodnoj zajednici i UN-u, jer oni su nas ostavili na cjedilu 1991. godine, kad je njihova zadaća bila da nas zaštite.
Pod okriljem UN-a dogodio se pokolj građana Vukovara, oni nisu tada bili na visini zadatka i životno iskustvo me stoga naučilo da imam distancu prema UN-u i ostalim međunarodnim institucijama. Praktično su nam pokazali da Vukovarci sami moraju rješavati svoju sudbinu i urediti međusobne odnose, rekao nam je Penava. U Vukovaru se, ističe gradonačelnik, ne može primjenjivati »hladan pravnički pristup«.
– Obvezu koju nam je dao Ustavni sud mi ćemo sigurno izvršiti i to poštujući prava srpske nacionalne manjine, ali i osjećaje većinskog hrvatskog naroda, naglašava Penava.
