Stručnjak za ovo područje Zvonko Orehovec, profesor na Visokoj školi za sigurnost, uvjeren je da rizik ne postoji
OPATIJA Hrvatske vlasti zamoljene su od strane Ujedinjenih naroda, kao i američkih saveznika, da neka od naših morskih luka posluži za pretovar prekursora, tvari od kojih su Sirijci pravili kemijsko oružje, a koje je, pod međunarodnim pritiskom, sirijski predsjednik Bašar al Asad pristao uništiti. Tu je temu želeći o tome potaknuti javnu raspravu, jučer u Opatiji otvorio premijer Zoran Milanović. On je samoinicijativno, prvo u predavanju studentima, a onda i u izjavi novinarima govorio da se ovih dana u Europi i svijetu donosi odluka o transportu tih prokursora.
Plemeniti projekt
– Možemo sudjelovati u jednom plemenitom projektu, ali i ne moramo. Trenutačnu korist od toga nemamo, no mi smo članica UN-a, NATO-a, EU-a, zemlja koja želi mir u svijetu i zato trebamo izvagati postoje li rizici za Hrvatsku i koje su koristi, zaključio je premijer.
Neslužbeno se jučer moglo doznati da bi se, u slučaju pozitivne hrvatske odluke, u jednoj našoj luci prekursori s civilnih brodova koji ih trasportiraju iz sirijske Latakije, pretovarili na specijalni američki vojni brod zadužen za njihovo uništavanje. Cijela bi operacija trajala dan, dva i bila bi pod strogim nadzorom inspektora UN-ove Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW). Hrvatsku to ne bi financijski ništa koštalo, a brodovi bi, naravno, morali platiti lučke pristojbe.
– Objektivno, to ne bi bilo ništa opasno ni za ljude ni za okoliš, a Hrvatskoj bi se vjerojatno na neki način honoriralo ako bismo pristali ustupiti našu luku. No, prije odluke nužno je znati što misle HDZ i zeleni, rekao nam je jedan vladin dužnosnik.
Sirijski predsjednik Bašar al Asad pristao je uništiti svoje zalihe kemijskog oružja u rujnu nakon snažne prijetnje SAD-a raketnim napadom. Uslijedilo je to nakon napada, po svemu sudeći Asadovih trupa, bojnim otrovima na civile u predgrađu Damaska kada je 21. kolovoza poginulo više stotina ljudi. Sirija je svoj popis kemijskog oružja predala 27. listopada, a prema njemu raspolaže s više od tisuću tona bojnih otrova. Za nadzor uništenja sirijskog kemijskog oružja zadužen je Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW). Krajnji rok za uništenje je sredina 2014. godine, a predsjednik OPCW-a Ahmet Uzumcu smatra ga realnim. Najopasnije oružje mora biti uklonjeno iz Sirije do 31. prosinca, a oružje druge kategorije do 5. veljače. Te će rokove zbog stanja u Siriji bit teško poštovati, smatra Uzuncu.
Albanija je sredinom studenoga odbila zahtjev Sjedinjenih Država da se na njenom teritoriju uništava sirijsko kemijsko oružje, uz opravdanja da nije dovoljno opremljena za odlaganje otrovnog otpada. Belgija je također odbila ideju da na svom teritoriju uništi dio sirijskog kemijskog arsenala. Koncem prošlog mjeseca, nakon što je postalo jasno da će teško biti pronaći državu koja bi na svom teritoriju uništila kemikalije, Sjedinjene Države ponudile su OPCW-u da će one kemijsko oružje uništiti na svom brodu. Za uništavanje oko 800 tona industrijskih kemikalija zainteresirano je 35 tvrtki i one to mogu provesti u komercijalnim spalionicama. No, 500 tona kemijskih tvari, među kojima su i nervni plinovi, smatra se preopasnima za ovakvo spaljivanje, pa će biti uništeni na specijalnom američkom vojnom brodu na otvorenom moru, postupkom hidrolize.
U HDZ-a jučer još nisu bili spremni artikulirati svoj stav. »Moramo dobiti konkretnije informacije da bismo se mogli opredijeliti«, kazao nam je član HDZ-ovog predsjedništva. I Mirela Holy, predsjednica Oraha, stranke čija je programska osnovica zaštita okoliša, smatra da je prerano za zaključke.
Iznimno strogi propisi
A neosporni stručnjak za ovo područje je Zvonko Orehovec, profesor na Visokoj školi za sigurnost, koji je kao ekspert za ABK obranu punih devet godina, od 1996. do 2005., sudjelovao u programima OPCW-a. On je uvjeren da rizik zapravo ne postoji.
– Ako se prekrcaj kontejnera radi po propisima, onda nema opasnosti, kazao nam je Orehovec. Propisi su iznimno strogi i precizno razrađeni. Prekursori nisu bojni otrovi, nego sirovine od kojih se oni proizvode, ali su vrlo toksični. Stavlja ih se u posude oko koje, iz sigurnosnih razloga, mora biti najmanje tri puta više dekontaminata. Svaka se ta posuda temeljito kontrolira i provjerava i na poseban, siguran način ulaže u kontejnere. Dosad je u svijetu uništeno oko 200.000 tona kemijskog oružja, bez incidenata i bez prigovora ekoloških udruga i organizacija, ističe Orehovec.
– U OPCW-u rade redom vrhunski stručnjaci, naglašava naš sugovornik. Ta je organizacija i dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za mir.
Samo uništavanje prokursora, po svemu sudeći negdje na pučini Atlantskog oceana, provodi se tako da se u atmosferu otpuštaju samo čisti, potpuno bezopasni elementi. Postupak hidrolize, kojom bi se na američkom brodu obavljalo uništavanje, tvrdi Orehovec, apsolutno je provjeren i siguran.
