Porodična hiperkolesterolemija najčešći je nasljedni poremećaj metabolizma lipida koji prate izrazito visoke koncentracije LDL kolesterola, zajedno s visokim vrijednostima ukupnog kolesterola u krvi. Kod osoba s porodičnom hiperkolesterolemijom, pa čak i u dječjoj dobi, taj poremećaj može dovesti do ranog nastanka kardiovaskularnih bolesti, kao što su infarkt miokarda, koronarna bolest srca i ishemijski moždani udar, a time i do preuranjene smrti. Oboljeli od porodične hiperkolesterolemije su u 20 puta većem riziku od srčanog i moždanog udara nego ostatak populacije. Čak svaki četvrti bolesnik kojem bolest nije na vrijeme dijagnosticirana niti adekvatno liječena, umrijet će od nekog koronarnog događaja prije 50. godine života, upozoravaju stručnjaci.

Kako je rizik od kardiovaskularne smrti u Hrvatskoj izrazito visok, jer od ove skupine bolesti umire svaki drugi hrvatski građanin, Hrvatska je još lani počela s ranim probirom djece na porodičnu hiperkolesterolemiju, pa se kolesterol u krvi tako pridružio osnovnim pretragama u zdravstvenom pregledu prvašića pri upisu u osnovnu školu. Budući da se radi o prirođenoj bolesti, koncentracija LDL-kolesterola u krvi tih bolesnika povećana je od djetinjstva, a rano otkrivanje bolesti važno je jer se pravodobnim početkom liječenja može spriječiti razvoj ateroskleroze te posljedično smrtnost od kardiovaskularnih bolesti.

Pila naopačke

U 2023. godini pri upisu u osnovnu školu tako su provjerene vrijednosti kolesterola kod 39.000 djece, a utvrđeno je da njih 10 posto ima povišen kolesterol, mahom kao posljedicu tjelesne neaktivnosti i viška kilograma. Djecu kod koje je utvrđena povišena vrijednost ukupnog kolesterola, školski liječnik uputio je na obradu kod pedijatra, a kod djece kod koje je naknadno utvrđeno da se radi o porodičnoj hiperkolesterolemiji, na kontrolu koleksterola u krvi izabrani liječnik uputio je njihove roditelje te braću i sestre, sukladno preporuci pedijatra.

– Brojke koje smo otkrili tijekom probira prvašića ne čude, s obzirom na podatak da nam je 35 posto djece u osnovnoj školi predebelo. Među djecom s povišenim kolesterolom, njih 1,5 posto ima porodični kolesterol, koji je genetski uvjetovan, navodi dr. Ivan Pećin, endokrinolog i dijabetolog Zavoda za bolesti metabolizma pri KBC-u Zagreb.

Ako se bolest na vrijeme otkrije i liječimo tu djecu, to dijete neće nam umrijeti od srčanog udara, jer mu je procjena rizika uz terapiju jednaka kao i za zdravu djecu – Ivan Pećin / NL arhiva

– Odlučili smo okrenuti pilu naopačke, pa otkriti pojavu visokog kolesterola u njihovim obiteljima. Jer dosad oboljeli najčešće nisu znali da imaju visok kolesterol, već je netko trebao imati srčani ili moždani udar i preživjeti ga da bi došao doktoru i otkrio o čemu se radi, navodi Pećin.
Kod osoba s porodičnom hiperkolesterolemijom, naime, srčani udar može nastupiti i prije 20. godine života, a nekad čak i u dječjoj dobi.

– Mi imamo jednog takvog malog pacijenta, koji je srčani udar dobio u trećoj godini života. Većina te djece bila je dosad neprepoznata i dijete bi umrlo da se bolest nije otkrilo na vrijeme. Zapravo, svako malo imamo slučaj da neko dijete nenadano umre i onda se svi pitaju zašto. To ćemo s ovakvim probirom spriječiti, uvjeren je dr. Pećin.

Pilot-projekt

Pilot-projekt koji je lani proveden u školama ove je godine prerastao u nacionalni probir i dobio jamstvo da će se provoditi narednih pet godina. Paralelno s tim, provodi se i kampanja za povećanje svjesnosti o ugrozi kolesterola. U Hrvatskoj, naime, 60 posto populacije ima povišen kolesterol, a većina ljudi to ne zna.

– Za povišeni šećer u krvi i visoki tlak kao ugrozu danas ne dvoji ni opća populacija, ni mediji, ni liječnici, a kolesterol je zadnja rupa na svirali. Misli se da je to nešto što se može riješiti dijetom, što nije točno, upozorava naš sugovornik.

Kako većina građana ne zna svoju vrijednost kolesterola u krvi, Hrvatsko društvo za aterosklerozu i Hrvatska liga za hipertenziju pokrenuli su u suradnji s HZJZ-om javnozdravstvenu kampanju »Znaš li svoj broj«, koja nakon Zagreba i Varaždina kreće i po drugim hrvatskim gradovima. Plakati na javnim mjestima građane upućuju na web stranicu www.kolesterol.hr, gdje se detaljno za laike tumači opasnost visokog kolesterola za zdravlje i život. Plakati su istaknuti na jumbo-plakatima, u čekaonicama, ljekarnama, na autobusnim stanicama, a skeniranjem qr-koda može se otvoriti web stranicu i informirati se o svemu. Cilj je kampanje do 2030. godine, dakle u sljedećih šest godina, smanjiti broj populacije koja ima LDL-kolesterol viši od 3.0 mmol/l sa 60 na 30 posto.

Hrana koja sadrži najviše štetnih transmasti je tzv. »brza hrana« koja značajno podiže vrijednosti ukupnog kolesterola / Foto iStock

– Želimo tako razbiti mit o kolesterolu, kao i mit da terapija ubija, da je štetna, jer se zna već puna četiri desetljeća da je ona sigurna i učinkovita, veli dr. Pećin. Istodobno se organiziranim utrkama i javnim mjerenjem kolesterola, šećera i tlaka, promovira redukcija tjelesne težine. Takvi su događaji diljem Hrvatske rado posjećeni, a zajednica trkača sve je veća.

Djeca kojoj je otkriven jako povišeni kolesterol, a to su uglavnom djeca s porodičnom kolesterolemijom, primat će doživotnu terapiju statinima, no to nije ništa loše, ističe Pećin.

– Ako se bolest na vrijeme otkrije i liječimo tu djecu, to dijete neće nam umrijeti od srčanog udara, jer mu je procjena rizika uz terapiju jednaka kao i za zdravu djecu. Dakle, samo mora paziti kad prelazi cestu da ga ne udari auto, slikovit je zagrebački endokrinolog.

Jedinstveni u Europi

Genetski naslijeđena hiperkolesterolemija, naime, nosi i puno više vrijednosti kolesterola u krvi. Ta djeca nisu debela, štoviše najčešće su mršava, pa im se kolesterol, da nije probira, ne bi nikada detektirao. Debela i fizički neaktivna djeca, s druge strane, nemaju tako visoke vrijednosti kolesterola, ali to ih svejedno ugrožava jer nezdrave obrasce ponašanja prenose u adolescenciju i odraslu životnu dob.

Da sustavni probir na kolesterol daje rezultata dokazuje primjer susjedne Slovenije koja već dugo ima probir na čimbenike rizika za srčanokrvožilne bolesti. Oni imaju probranu već čitavu populaciju, i imaju značajno manje srčano-krvožilnih bolesti nego u Hrvatskoj, za čak osam postotnih bodova. A svaki slovenski građanin upoznat je s time ima li problem s povišenim tlakom, kolesterolom ili šećerom u krvi pa se i odgovarajuće liječi.

Foto iStock

U Hrvatskoj se zasad rutinski kod djece, osim masnoća u krvi, mjeri i tlak, i to već 10-tak godina, a ide se i na to da prolaze provjeru šećera u krvi. Mjerenje kolesterola u dobi od sedam godina optimalno je, kaže Pećin, jer se pokazalo da se u dobi od sedam godina na krvnim žilama vide razlike u odnosu na zdravu djecu, a u toj dobi mogu se i početi liječiti odgovarajućim lijekovima.

– Osim toga, djetetu u toj dobi nije trauma vaditi krv kao manjoj djeci, a uz to ta su djeca pod paskom roditelja koji mogu utjecati na njih da se ne udebljaju, ne počnu pušiti i da ne budu fizički neaktivni jer sve bolesti koje se otkriju u tinejdžerskoj dobi teško je korigirati., ističe.

Hrvatski je model probira na kolesterol jedinstveni u Europi.

– Uz nacionalni probir djece imamo udrugu pacijenata, terapiju i nacionalnu zdravstvenu kampanju. U naredne tri do četiri godine EU će nastojati da sve države članice imaju takav model, a mi ga imamo prvi, kao ogledni primjer, zaključuje dr. Pećin.