KAKO RIJEŠITI DUGOVE?

U Hrvatskoj se za zdravstvo izdvaja 861 euro po stanovniku, u EU ima prosjek veći od 3000 eura

P. N., Hina

Foto M. Dimic PIXSELL

Foto M. Dimic PIXSELL

"Mene kao ministra zdravstva izrazito brine što broj hospitaliziranih raste. Imamo planove, tu su sekundarni i tercijalni centri i oni će se popunjavati onom dinamikom kojom budu dolazili bolesnici", rekao je Vili Beroš



Danas je održana sjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku na temu “Stanje u zdravstvu – dugovi”. Sazvana je na temelju zahtjeva trećine članova Odbora, a zbog prestanka isporuke lijekova za 33 bolnice, odnosno zbog dugova u hrvatskome zdravstvu.


“Zasad još pojedine bolnice nisu iskazale nedostatak lijekova”, kazao je ministar zdravstva Vili Beroš. “Osjećam se dobro. Virusa se ne bojim”, dodaje, javlja N1.


Referirao se na slučaj KB Dubrava. Nakon što je dobio informacije o pismu nazvao je u Dubravu, rečeno mi je da je moguće da netko ne dobije obrok. Zato je poslao inspekciju, kazao je ministar.




“Poslao sam zdravstvenu inspekciju u KB Dubrava da vidimo kakvo je stanje. Ta bolnica igra važnu ulogu u borbi s koronavirusom. Zatražio sam izvješće, još ga nisam dobio. Nemam informaciju da je došlo do nestašice lijekova”, govori ministar.


“Mene kao ministra zdravstva izrazito brine što broj hospitaliziranih raste. Imamo planove, tu su sekundarni i tercijalni centri i oni će se popunjavati onom dinamikom kojom budu dolazili bolesnici”, dodaje.


“Veći izazov mogli bi predstavljati zdravstveni radnici koji bi mogli nedostajati”, istaknuo je ministar.


Ministarstvo zdravstva ne može odgovoriti na pitanje koliko košta najam Arene. “Kao što smo to i proljetos napravili, kada epidemija počinje jenjavati i broj zaraženih se ustabili na niskom broju, onda ćemo raspremiti Arenu”, kazao je.


Ukazuje na nesrazmjer onoga koliko se ulaže u zdravstveni sustav i onoga koliko se pruža građanima RH.


Zdravstveni sustavi poskupljuju na godišnjoj razini. Mora se pojačati punjenje zdravstenog budžeta, ističe ministar Beroš. “Ovi problemi u zdravstvu traju desetljećima.”


“Nažalost s tim informacijama o njenom stanju ne mogu u javnost. Imala je određenu respiratornu problematiku koja je doprinijela svemu. Detalje ne znam, nisam obaviješten o pismu obitelji djevojke. Vjerujem da je struka rekla sve i da su se ponašali sukladno procedurama. Toliko vam mogu reći u ovom trenutku”, kazao je ministar o slučaju smrti 17-godišnje maturantice u Splitu.


Ministar zdravstva Vili Beroš, koji je na sjednici sudjelovao video vezom, iznio je podatke da je na dan 30. rujna ukupan dug zdravstvenog sustava bio 13,83 milijarde kuna od kojih je dospjelo 6,2 milijarde te za lijekove 4,5 milijardi kuna.


Ocijenio je kako je sadašnji okvir funkcioniranja zdravstva dugoročno neodrživ i da ga je potrebno učiniti samoodrživim i financijskim stabilnim, no da je covid-kriza zaustavila nastojanja da ga se reorganizira.


Napomenuo je i kako se u Hrvatskoj za zdravstvo izdvaja 861 euro po stanovniku (7,4 posto) , u EU je prosjek više od 3000 eura (9,9 posto),a da je za održiv sustav potrebno između 9 i 12 posto.


Upozorio je i na limite HZZO-a s obzirom da je trošak zdravstvenih ustanova povećan kao i dostupnost skupih lijekova. Podsjetio je i na provedene sanacije zdravstvenog sustava te dodao da se rebalansom proračuna očekuje dodatna sredstva za zdravstvo.


U vezi upita članice Odbora Andree Marić (SDP ) o bolničkim limitima pojasnio je kako se limiti HZZO-a određuju na temelju prikupljenih sredstava te podsjetio kako su troškovi zdravstvenog sustava povećani i zbog demografskog starenja stanovništva, a prihodi smanjeni zbog iseljavanja radno sposobnog stanovništva iz zemlje.


Napomenuo je kako 54 posto bolničkih rashoda čine plaće zaposlenika, 34 posto otpada na lijekove, a 12 posto odlazi na investicije i nabavu opreme.


Odgovarajući na pitanje člana Odbora Silvana Hrelje (HSU) napomenuo je kako se 22,6 milijardi kuna prikupi od doprinosa, 2,7 milijardi iz proračuna, 1,5 od dopunskog zdravstvenog osiguranja.


Ukupni rashodi zdravstvenog sustava su 27,7 milijardi kuna od kojih 9,9 milijardi odlazi za bolnice, 4,28 milijardi za primarnu zdravstvenu zaštitu, 3,73 milijarde ljekarnama itd.


Ministar financija Zdravko Marić je nakon završetka sjednice prvo komentirao zarazu koronavirusom u Vladi:


“Kako je glasnogovornik vlade i rekao, otišli smo se testirati. Dobio sam danas test da je negativan. Osjećam se dobro”, kazao je ministar, javlja N1.


O sastanku je rekao sljedeće: “Mislim da je protekao dobro. Ima turbulencija, ovisno o okolnostima. Svi se slažemo da je zdravstveni sustav bitan.”


“Sastanak je bio konstruktivan, ne mogu reći o kojem se iznosu radi. Ali isporuka lijekove još će biti otežana. Rebalans se očekuje u studenom”, rečeno je na presici.


“Mi i dalje govorimo o činjenici da sustav mjesečno generira nove obaveze. Prosječno 220 milijuna kuna. problematika je izuzetno složena.


Rekli smo prije nekog vremena da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da ne dođe do problema u opskrbi lijekova, ali da je nužno da se donesu mjere kako ne bi došlo do generiranja novih dugova”, dodao je ministar Marić.


Kroz rebalans će za Ministarstvo zdravstva biti osigurana 1 milijarda i 340 milijuna kuna te dodatnih 200 milijuna za HZZO-u za plaćanje lijekova ljekarnama, a to je ukupno milijarda i 840 milijuna kuna, rekao je Marić.


Kaže kako prije rebalansa proračuna, zakonski više nema prostora za plaćanje. “Mi ne možemo ništa prije rebalanasa, a u tom periodu moramo vidjeti kako da se nastavi opskrba.”


Za ovaj problem bit će ukupno plaćeno milijardu i 800 milijuna kuna. Mirovine nisu pod znakom pitanja, opet je istaknuo.


“Rasprava se odužila, zaključke ćemo donijeti idući tjedan i prezentirati ih”, izvijestila je nakon sjednice predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac.


Dodala je kako su ministri vrlo podrobno odgovarali na pitanja članova Odbora.


“Naša ozbiljnost prema zdravstvenom sustavu mora biti bolja, dosad je odnos bio maćehinski”, poručila je te dodala kako nema smisla govoriti o prošlosti.


“Ministar Beroš na sastanku je potvrdio da se razmišlja o uvođenju u sustav dodatnih njegovatelja i njegovateljica sa Zavoda za zapošljavanje”, izvijestila je Sabljak-Dračevac.


Iznijela je podatak da se 80 do 90 posto svih sredstava koje bolnice dobijaju – troši na plaće zaposlenika.


“Bilo je pozitivno, posebno jer je ministar Marić rekao da si je kao osoban cilj zadao da se o dugovim u zdravstvu više ne priča”, rečeno je poslije sastanka.