Predsjednik HDZ-a, vezano uz prijedlog rektora zagrebačkog Sveučilišta Damira Borasa da se ćirilica ponovno uvede u osnovne škole, rekao je kako o tome treba raspraviti. »Fakultativno da, ali kao obaveza sigurno ne,« rekao je.

Odgovarajući dalje na pitanja, rekao je da će o tome hoće li i dalje ostati zamrznut tečaj franka, odlučiti novi premijer u dogovoru s njima.

Naglasio je i da su spremni za reformu zdravstva i uštede, ali da za detalje treba pitati mandatara Oreškovića.

Predsjednik HDZ-a ponovio je i kako nisu za ukidanje županija i regionalizaciju zemlje. »To su opet novi troškovi i asociraju na davna vremena podjela«, kazao je.

 Istaknuo je i da je odlazak mandatara Oreškovića u Kitzbuehel znakovita promjena u odnosima s međunarodnim poslovnim i financijskim krugovima. »Četiri godine Milanović se nije ni sa kim sastajao, niti se itko s njim htio susresti. Zaduživali smo se po najgorim mogućim uvjetima i tako plaćali cijenu njegove bahatosti«, napisao je Karamarko.

 Mandatar hrvatske Vlade Tihomir Orešković predstavio je prošli tjedan na zatvorenom sastanku predstavnika investitora i banaka u Kitzbuehelu svoj plan za smanjenje javnog duga.

Reiner i Kusić: Treba raspraviti u kojem obliku bi se uvela u škole

 Predsjednik Hrvatske akademije zanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić i predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner osvrnuli su se u utorak na prijedlog rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa da se ćirilica uvede kao obvezno gradivo u hrvatske škole i bili suglasni u stajalištu da bi taj prijedlog trebalo temeljitije raspraviti.  

 Predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner posjetio je u utorak HAZU i razgovarao s predsjednikom naše vodeće kulturne i znanstvene ustanove akademikom Zvonkom Kusićem.

Nakon razgovora zatvorenoga za javnost akademici Reiner i Kusić su, na molbu novinara, iznijeli svoja stajališta o prijedlogu rektora zagrebačkoga Sveučilišta Damira Borasa da se ćirilica uvede kao obvezno gradivo u hrvatske škole.

 S tim u vezi, predsjednik HAZU podsjetio je kako je nedvojbeno da je ćirilica bila jedno od hrvatskih pisama te istaknuo kako bi,  međutim, uvođenje ćirilice kao obvezatnoga gradiva trebalo temeljitije raspraviti. Akademik Kusić dodao je kako još nije jasno koliko bi implementacija toga prijedloga pridonijela smanjivanju tenzija, rekavši kako je “to stvar za raspravu u kojemu obliku bi to trebalo provesti, što je u ovome trenutku teško predvidjeti”. Ali, ustvrdio je predsjednik HAZU, da je ćirilica dio naše kulture i povijesti koje mi ne trebamo negirati i možda je grešaka da smo to nekada negirali te da je takva percepcija u javnosti, to je sigurno.

 Predsjednik Hrvatskoga sabora smatra pak kako se prijedlog o uvođenju ćirilice kao obveznoga gradiva u hrvatske škole ne može gledati izdvojeno. Jer, rekao je akademik Reiner, sada se radi cjelokupni kurikulum školovanja, i o spomenutome prijedlogu treba provesti ozbiljnu diskusiju, odnosno vidjeti što to donosi, koliko to treba učenicima. Istaknuo je “kako, s jedne strane stalno govorimo kako treba modernizirati stvari i uvesti neke nove stvari, a stare ne mičemo”. Akademik Reiner smatra kako prijedlog treba gledati u širemu kontekstu kurikuluma i dobro to raspraviti.    

Jokić: učenici će se vrlo rano upoznati s vrijednom hrvatskom baštinom ćirilice i glagoljice 

 Voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić kratko se za Hinu osvrnuo na spomenuti prijedlog rekavši kako se “u okviru Cjelovite kurikularne reforme predviđa da se učenici vrlo rano tijekom školovanja upoznaju s vrlo vrijednom hvatskom baštinom ćirilice i glagoljice”. Dodao je kako za sve učenike nije predviđeno obvezno učenje ćirilice istaknuvši kako se, međutim, podržava izborno učenje ćirilice za one učenike koji to žele.

Lukić: Hrvatskoj potrebniji programeri

 Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić kaže kako nema ništa protiv toga da netko zna ćirilicu, no ne slaže se s prijedlogom rektora Sveučilišta u Zagrebu Damirom Borasom, kako bi trebalo ćirilicu uvesti u hrvatske škole. Hrvatska pisma su i glagoljica i ćirilica i latinica, podsjetio je i naglasio kako bi se starim pismima trebala baviti struka.

 Ocijenio kako su Hrvatskoj u ovom trenutku potrebniji programeri i ljudi i struke koje mogu pomoći da država iziđe iz krize.

Jozić: Bolji prijedlog bio bi povećati satnicu materinskog jezika

 Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) Željko Jozić ocijenio je kako je povijesno gledano neprijeporna činjenica da su Hrvati pisali trima pismima: glagoljicom, ćirilicom i latinicom, a neki od najvažnijih hrvatskih pisanih spomenika pisani su hrvatskom ćirilicom (poznata i kao bosančica ili arvatica), primjerice: Poljički statut, Povaljska listina, Humačka ploča.

 Isto tako činjenica je da su povijesna hrvatska pisma glagoljica i ćirilica zanemarena u hrvatskom obrazovnom sustavu, a to bi svakako trebalo promijeniti, rekao je dodavši kako bi djeca o njima trebala učiti u (srednjoj) školi, ali na teorijskoj razini u nekoliko nastavnih sati, a praktično eventualno u okviru izborne nastave.

 Po Jozićevim riječima danas je učenje ćiriličnoga pisma kao što je to bilo u hrvatskim školama do 90-ih godina potpuno nepotrebno.

 ”Sumnjam da bi takvo što smanjilo tenzije koje se javljaju u društvu u vezi s problemom ćirilice u Vukovaru”, rekao je Jozić dodavši kako ima daleko boljih prijedloga u reformiranju nastavnoga plana i programa hrvatskoga školstva poput onoga o većoj satnici materinskoga hrvatskoga ili stranih jezika ili informatike.