Korlaet o kaosu u Zagrebu

‘2007. je stiglo 300 milijuna eura od prodaje obveznica upravo za sanaciju vodovodne mreže. Novac je netragom nestao’

P. N.

Igor Kralj/PIXSELL

Igor Kralj/PIXSELL

Rizik od ponovnog puknuća postoji. Magistralni vod je trasiran 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, već je penzioner, tumači Korlaet



Završena je sanacija rupe na Selskoj cesti u Zagrebu i trenutno se čiste ulice i obavljaju završni radovi prije puštanja ulice u promet.


Zamjenik gradonačelnika Zagreba ističe kako će popravak ceste biti dovršen do petka navečer te kako su građani sjeverno od Ilice dobili vodu. No i dalje postoji rizik ponovnog pucanja cijevi.


“Rizik od ponovnog puknuća postoji. Magistralni vod je trasiran 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, već je penzioner. Zagreb ima 3500 km vodovodne mreže. Svake godine se mijenja oko 2 posto ili oko 70 kilometara cijevi. Zvuči puno, ali nije baš puno. Mislimo taj postotak povećati. Što se tiče dugoročnog plana, mislimo prijeći na hidraulični sustav. To je projekt koji se odvija kroz nekoliko desetaka godina”, rekao je Korlaet za N1.




Grad Zagreb svake godine načelno ulaže četiri milijarde kuna u održavanje vodoopskrbne mreže, no Korlaet tvrdi da bivša administracija nije gospodarila novcem u maniri dobrog gospodara.


Upitan je i što se dogodilo s novcem koji je 2007. stigao od prodaje obveznica, a koji je trebao biti korišten upravo za ovakve situacije.


“Obveznice od 300 milijuna eura uz pomoć kojih je trebalo sanirati vodoopskrbnu, kanalizacijsku i plinsku mrežu su netragom nestale. Mi moramo to revidirati i početi koristiti EU fonodve. Mislimo aplicirati na NPOO kroz koji bi sanirali vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu. Kanalizacija je isto veliki problem. Ima 54 tisuće slivnika u Zagrebu, ViO me uvjerava da se svi jednom godišnje pregledaju i odštopaju. Pozivam građane da prijave sve što je zaštopano, ViO će izaći na teren”, dodao je Korlaet.