Hrvatska narodna banka u 2023. godini zabilježila je rezultat računa dobiti i gubitka u iznosu od nula eura, izvijestio je HNB nakon sjednice Savjeta. Godinu ranije, u 2022. zabilježen je, podsjećaju, pozitivan financijski rezultat od 64 milijuna eura, a ujedno su bili povećani i zaštitni slojevi za rizike.

– Ako se promatra dulje vremensko razdoblje, od 2000., HNB je ostvario dobit u devetnaest, a gubitak u svega četiri godine. Zahvaljujući dugogodišnjem razboritom i uspješnom upravljanju financijskom imovinom, HNB ne očekuje negativan financijski rezultat ni u idućim godinama, rezolutni su u našoj središnjoj banci. Kažu da su u 2023. znatno porasli kamatni prihodi i rashodi, a neto kamatni prihod iznosio je 3 milijuna eura.

Raspodjela prihoda

– Kamatni prihodi HNB-a porasli su sa 285 milijuna eura, koliko su iznosili prethodne godine, na 879 milijuna eura u 2023. Tomu je najviše pridonio znatan porast prihoda od upravljanja financijskom imovinom, što se odnosi na glavninu imovine koja je prije ulaska u Europodručje imala ulogu međunarodnih pričuva. Rashodi za kamate povećani su istodobno sa 154 milijuna eura na 877 milijuna eura. Najveći dio porasta kamatnih rashoda bio je izravna posljedica plaćanja kamata na prekonoćne depozite banaka kod HNB-a (u iznosu od 479 milijuna eura) i kamata na depozite države kod HNB-a (u iznosu od 113 milijuna eura).

Ti su troškovi porasli zbog zaoštravanja monetarne politike ECB-a koje se provodi podizanjem ključnih kamatnih stopa, a koje na jednak način primjenjuju sve nacionalne središnje banke Eurosustava. Sukladno svojem osnovnom cilju održavanja stabilnosti cijena, ECB je tijekom posljednje dvije godine povećao ključne kamatne stope za 450 baznih bodova (4,5 postotna boda). Pritom je kamatna stopa na prekonoćni depozit banaka kod nacionalnih središnjih banaka Eurosustava u 2023. dosegnula 4 posto.

Budući da i dalje djeluje u uvjetima rekordno visokog viška likvidnosti, relevantna kamatna stopa iz perspektive monetarne politike je upravo kamatna stopa na depozite banaka kod središnje banke. Povećanjem te stope utječe se na rast kamatnih stopa na kredite i depozite i smanjuje pritisak agregatne potražnje na porast cijena. Osim na depozite banaka, povišene kamatne stope primjenjuju se i na depozite države kod središnje banke.

Ukupni kamatni prihodi su u protekloj godini čak i nadmašili kamatne rashode pa je ostvaren pozitivan neto kamatni prihod, tumači HNB. Navode i da su nepovoljan utjecaj na račun dobiti i gubitka HNB-a u 2023. imali i naknadno obračunati troškovi sudjelovanja u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava. Naime, pojasnili su, sve nacionalne središnje banke eurosustava sudjeluju u raspodjeli prihoda i rashoda ostvarenih provedbom monetarne politike, pri čemu se određeni prihodi i rashodi bilježe tijekom kalendarske godine, a naknadno se usklađuju s ključem za raspodjelu.

Dodatne obveze

– Pojedina nacionalna središnja banka tako može prikupiti više ili manje monetarnog prihoda nego što bi joj pripalo kada bi se na taj ukupni skup monetarnog prihoda primijenio njezin kapitalni ključ u Eurosustavu.

Stoga nacionalne središnje banke u konačnici mogu imati obvezu uplatiti dodatna sredstva u udruženi prihod ili ostvaruju dodatni prihod temeljem njihovog udruživanja. HNB je po toj osnovi u 2023. imao obvezu dodatnog doprinosa u udruženi monetarni prihod, što je stvorilo trošak od 225 milijuna eura. Kako bi se neutralizirao negativni učinak udruživanja monetarnog prihoda, zaštitni sloj za pokriće gubitaka smanjen je za iznos od 202 milijuna eura.

Troškovi poslovanja HNB-a smanjeni su u 2023., dok su ostali nekamatni prihodi porasli. U troškove poslovanja ulaze troškovi za zaposlenike i administrativni troškovi, amortizacija materijalne i nematerijalne imovine, troškovi izrada novčanica i kovanog novca te ostali troškovi.

Ukupno su u 2023. iznosili 98 milijuna eura, odnosno 1,3 milijuna eura manje nego 2022. Od ostalih prihoda ostvareno je 15 milijuna eura, dok su godinu ranije ostali prihodi iznosili 6 milijuna eura.

Niti u narednom razdoblju, za razliku od većine središnjih banaka Europodručja, HNB ne očekuje negativan financijski rezultat, dok u srednjoročnom razdoblju očekuje ostvarivanje dobiti. Očekivana dobit omogućit će, kao i do sada, održavanje zaštitnih slojeva za buduće rizike na razboritoj razini, zaključuje HNB.