Vladini resori razmatraju načine na koje država može pomoći građevinarima čije je poslovanje ugroženo izraženim rastom cijena građevinskog materijala, rekao je u četvrtak ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.

Horvat kaže kako “ulazimo u razdoblje povećane inflacije u kojemu će Vladina pomoć biti potrebna” i to ne samo unutar granica RH, nego i na razini Europske unije, jer su EU-ove kvote za uvoz pojedinih materijala već u rujnu ispunjene.

To je, kako je objasnio, jedan od razloga rasta cijena željeza, bakra, aluminija i drugih građevinskih materijala.

Hrvatska je po njegovim riječima u složenijoj situaciji nego druge europske zemlje zbog pojačanih potreba za građevinskim materijalima nakon potresa, ali i objave Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od koga se očekuje da bude investicijski zamašnjak od 50 milijardi kuna, a tu je i nova financijsko razdoblje EU-a.

Horvat ističe da zbog rasta cijena nije ugrožena obnova nakon potresa te da će država, bude li potrebno i ako vidi da domaći građevinari ne mogu sve odraditi, na natječajima otvoriti vrata i onima iz inozemstva.

8 problema s izmjenama zakona

Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat najavio je u četvrtak da će izmjene Zakona o obnovi ići po hitnom postupku nakon što se u dosadašnjoj praksi identificiralo “osam ključnih problema”, a prvi nacrt na stolu će biti sljedećeg tjedna.

“Osam je točaka koje stvaraju problem u dinamici donošenja odluka, predložit ćemo u rekonstrukciji zakona djelomično ukidanje ili zaobilaženje tih procesa za koje lokalni ili nacionalni registri nisu spremni ili u njima postoje dvosmislene i nevjerodostojne informacije”, izjavio je Horvat nakon sjednice Vlade.

Pojasnio je da će prvi nacrt novih izmjena Zakona o obnovi biti spreman sljedećeg tjedna, a u proceduru će ući kada budu sigurni da svi elementi koji sada stvaraju probleme u obnovi “budu izbačeni ili definirani na drugačiji način”. Međutim, nije detaljnije kazao o kakvim se izmjenama zakona razmišlja.

Istaknuo je i da je od dvije i pol tisuće zaprimljenih zahtjeva, ministarstvo donijelo 611 odluka.

“Legalitet, odnosno postojeće ili nepostojeće zgrade, jedan su od problema o kojem dvoumimo u ovom trenutku da li ga izbaciti ili jednostavno zaobići”, kazao je Horvat.

Novi Program mjera po trenutno važećem zakonu

Iako će se prema najavi Zakon o obnovi uskoro mijenjati, Horvat je kazao da je novi program mjera koji je Vlada danas usvojila na sjednici napravljen prema postojećem zakonu jer se “podzakonskim aktom ne može iskočiti iz okvira koji definira sam zakon”. Ipak, izrazio je uvjerenje da će izmijenjeni program mjera “ubrzati proces obnove”.

Među važnijim izmjenama u programu je i odredba da se za novčanu pomoć za privremenu zaštitu i hitne intervencije na potresom oštećenoj zgradi briše uvjet legalnosti.

Tako će 291 zaprimljen zahtjev koji je obrađen, ali je neisplaćen stajao u ministarstvu, sada ići u proces isplate prema Fondu za obnovu, kazao je Horvat.

Među ostalim, prema novom programu vlasnik obiteljske kuće koji je želi sam obnoviti, može sam izraditi ili organizirati izradu elaborata i projektne dokumentacije te izvesti potrebne radove nekonstrukcijske obnove, uz nadzor Središnjeg državnog ureda za obnovu.

Detaljan Program mjera uskoro će biti objavljen u Narodnim novinama, najavio je Horvat.