VELIKA BANKARSKA ZARADA

HNB poslovnim bankama lani platio čak pola milijarde eura kamata, slična praksa se očekuje i ove godine

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Arhiva/NL

Foto Arhiva/NL

Iako se očekuje da će ključne kamate početi padati, dok se to ne dogodi, banke će komotno moći višak likvidnosti još neko vrijeme »parkirati« kod Hrvatske narodne banke i ostvarivati enormne povrate. Dobiti su im stoga rekordne



Banke u Hrvatskoj su tijekom 2023. polagale prekonoćne depozite na račune kod Hrvatske narodne banke u prosječnom iznosu od 14,3 milijarde eura, a slični prosječni iznosi prekonoćnih depozita očekuju se i u 2024. godini, odgovorio je HNB na upit o tome koliko točno novca poslovne banke u Hrvatskoj trenutno drže imobilizirano na računima kod središnje banke, potaknute naravno visokom kamatom koju dobivaju na taj svoj polog.


Ta kamata već neko vrijeme iznosi visokih 4 posto, a riječ je naravno o jednom od tri ključna kamatnjaka Europske središnje banke, onom na depozite (deposit facility rate), koje ECB unazad godinu i pol dana diže kako bi suzbio inflaciju. Depozitna stopa predstavlja stopu po kojoj se ukamaćuje novac koji poslovne banke drže kod središnjih banaka u eurozoni, a od početka 2023. godine, kada je Hrvatska ušla u eurozonu, odnosi se i na ovdašnje poslovne banke koje dakle također ostvaruju tu pogodnost.


Zato novac i deponiraju kod HNB-a, koji je dio eurosustava, a on im za to konkretno plaća masne kamate. Očito kod HNB-a konstantno drže više od 14 milijardi eura imobiliziranog novca (a banke rade s domaćim izvorima i štednjom građana) što je recimo ekvivalent ukupnom iznosu kredita koje su plasirale domaćem korporativnom sektoru. Isto toliko se očekuje da će kod HNB-a držati i u ovoj godini, naravno, jer se očekuje i slična razina kamata.




Pojednostavljeno, ispada da poslovne banke novac svojih depozitara samo prebacuju na račune kod HNB-a koji onda bankama plaća 4 posto, ali banka svom štediši plaća znatno manje, od nešto više od nule do maksimalno 3 posto u rijetkim bankama. Iz HNB-a su na naš upit ponovo potvrdili enorman iznos koji su platili bankama po osnovi kamata na prekonoćne depozite, a od procjene koliko će po istoj osnovi platiti ove godine su se suzdržali.


Visoke rezerve


– HNB je u 2023. godini bankama u RH po osnovi kamata na prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura. Iznos koji će isplatiti do kraja 2024. ovisit će o kretanju prekonoćnih depozita i kamatne stope na prekonoćni depozit, kažu u HNB-u, ne želeći projicirati svoje nove troškove po osnovi odljeva kamata prema privatnim bankama, iako je jasno da će oni i u 2024. godini biti značajni, vjerojatno opet toliki. Naime, ključne stope još su na rekordnim razinama, a iako je ECB najavio početak njihovog spuštanja u ovoj godini, nitko ne očekuje da će to biti odmah, a još manje naglo.


Kada i krene s rezanjem stopa, ići će to najranije u drugom kvartalu ove godine, i to naravno kaskadno, po 0,25 ili 0,5 postotnih bodova, dinamikom koju će naravno odrediti ECB, međutim, na nuli tako brzo biti neće. Sve to upućuje da će poslovne banke u eurozoni, dok ECB ne zaokrene taj svoj kamatni brod, i u 2024. godini komotno novčane viškove »parkirati« na to sigurno i profitabilno mjesto. Sve što je ovdje prihod za poslovnu banku (a ukupno su u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarile rekordne dobiti od 1,1 milijardi eura, što je skok od 65 posto na godišnjoj razini), to je trošak za središnju, te otvara pitanje mogućeg i njenog gubitka.


Guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno je na susretu s novinarima rekao da je jasno da će financijski rezultati središnjih banaka biti pogođeni visokim iznosima koji se plaća bankama na visoki višak likvidnosti, no, veli, od jedne do druge središnje banke situacija je drukčija, a »mi ne spadamo u one kojima je trošak prevelik«. Postoje, rekao je Vujčić tada, i one koje imaju veći taj trošak, ali gdje ćemo točno biti, tek će objaviti. No, dodao je guverner tom prigodom, »treba naglasiti da mi imamo tako dobre pričuve da naš financijski rezultat neće biti negativan«.


U HNB-u dakle tvrde da su prošli i bolje od nekih drugih središnjih banaka eurosustava koji očito kumulativno sve više grca pod teretom ovakve monetarne politike. Ona je naime ciljano ovakva, da poskupljuje kapital, otežava zaduživanje, odvraća i građane i poduzeća od podizanja kredita (kod nas zasad samo poduzeća), kako bi utjecala na smanjenje potražnje, potrošnje, ali i investicija, čime, naravno, izaziva recesijska kretanja. Kada je u ljeto 2022. godine ECB počeo dizati svoje stope radi inflacije, do danas su kumulativno porasle 4,5 postotnih bodova (tada je depozitna stopa bila minus 0,5 posto), a sada bi se dakle trebale početi kretati u obratnom smjeru.


Izvještaj u travnju


No, dok se sve to zahukta, dok se politika zaokrene, još će bankari profitirati na politici koja je restriktivna za sve, osim za njih same. Analitičari naime očekuju kaskadno smanjenje stopa u ukupnom iznosu do najviše 1,5 postotnih bodova do kraja godine. Brže ne može jer se ECB i dalje boji inflacije, a i ovo je tek projekcija. Dakle, i prema tom scenariju, motivacija za skladištenje novca – postojat će još neko vrijeme.


– Kamate isplaćene poslovnim bankama evidentiraju se kao kamatni rashod u Računu dobiti i gubitka HNB-a. Financijski rezultat Hrvatske narodne banke za 2023. godinu bit će objavljen u okviru godišnjih financijskih izvještaja u travnju 2024. godine, odgovorili su jučer na naš upit iz HNB-a, jer smo ih opet pitali o financijskom rezultatu, no precizniji odgovor nisu dali


Pitali smo i o poslovanju ECB-a, što također nisu željeli komentirati, no i ECB, kao krovna institucija svih središnjih banaka u eurozoni, vjerojatno će se uskoro morati suočiti s posljedicama vlastite monetarne politike na vlastitu bilancu, odnosno račun dobiti i gubitka.


Reputacija i neovisnost


ECB je godinama, dok su kamate bile i negativne (pa su zapravo banke plaćale ECB-u da novac drže kod njega) ostvarivao velike dobiti, i to u periodu od 2012. do 2021. U 2022. godini poslovao je s nultim rezultatom, dok je minus sada očekivan, iako se o tome još previše ne govori. Ako i ostvari gubitak, središnja banka ga pokriva iz svojih rezervi, koje očito ima, odnosno ne može se baš povlačiti paralela s gubicima npr. nekog poduzeća. No, reputacijski ta riječ nikad lijepo ne zvuči, kao ni s aspekta neovisnosti poslovanja središnjih banaka. Inače, treba napomenuti da kod nas banke, za razliku onih u eurozoni, nikad nisu plaćale HNB-u što drže novac kod njega jer naša depozitna stopa nikad nije bila negativna, najniža je bila nulta, a kad je ECB imao negativnu nultu stopu – mi još nismo bili u eurozoni.