monetarni poticaji

HNB tvrdi da je premija Hrvatske za rizik viša od usporedivih zemalja

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Darko JELINEK

Foto Darko JELINEK

Premija za rizik Hrvatske krajem ožujka bila je za 4 bazna boda viša nego krajem veljače, čime je nastavila bilježiti više vrijednosti u odnosu na usporedive zemlje Srednje i Istočne Europe, osim Rumunjske, ističe Hrvatska narodna banka



RIJEKA – Europska središnja banka objavila je da će obveznice u sklopu kriznog programa PEPP otkupljivati dok god koronakriza ne završi, a barem do ožujka iduće godine. Štoviše, otkup imovine još će i povećati, da se spriječi trošak rasta financiranja, odnosno rasta kamatnih stopa, jer to sada, u fazi »fragilnog« oporavka nikome ne treba. Iako Hrvatska ne participira u tom kriznom programu, posredno ubire korist, a i ubirat će je izgleda još, jer će se, kako je rečeno, barem još godinu dana u eurozoni ublažavati pritisak na rast prinosa na državni dug koji sve više jača.


Kada raste pritisak na rast kamata na obveznice, on se prelijeva i na sve druge sektore, poduzeća i građane, od kojih se isto očekuje da povuku rast. Objava ECB-a mogla bi značiti i da ima bar još toliko vremena, bar dakle godinu dana, za primjerice refinanciranje skupljih starih dugova novima, onih koji još nisu na taj način restrukturirani, i to za sve sektore, kao i konsolidiranje javnih financija, s tim da mi imamo i dodatni poticaj – uvođenje eura. Sada se opet vodi igra živaca, s jedne strane očekivanja oporavka i rasta, a s druge borbe s pandemijom. Vezano za već započeti rast prinosa, Hrvatska narodna banka je u svom najnovijem Biltenu primijetila upravo to, da su »zbog povećanja neizvjesnosti glede trećeg vala širenja koronavirusa, premije za rizik europskih zemalja s tržištima u nastajanju blago porasle tijekom ožujka«.


Dva fronta


– Tako je premija za rizik Hrvatske na kraju ožujka iznosila 80 baznih bodova, odnosno bila je za 4 bazna boda viša nego na kraju veljače, čime je nastavila bilježiti nešto više vrijednosti u odnosu na usporedive zemlje Srednje i Istočne Europe, osim Rumunjske, ističe HNB. Hanfa je već prije upozorila na rastuće rizike zbog visoke zaduženosti države i velike ovisnosti nebankarskog financijskog sektora o ulaganjima u državne obveznice. Značajniji rast kamata materijalizirao bi rizike, povećao rate, smanjio vrijednost imovine. No, i monetarna politika, domaća, i ona ECB-a iz koje se naša praktički izvodi, kao i snažni fiskalni poticaji dat će vladama vremena da se generira rast. Europska unija zapravo potiče oporavak na dva ključna fronta: monetarnom, koji se dakle nastavlja, s niskim kamatnim stopama i PEPP-om, iz čega mi koristi imamo posredno, te fiskalnom, kroz program oporavka i otpornosti i višegodišnji financijski okvir, od kojeg imamo neposrednu, izravnu korist.




Kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti dolazi, kako je rekao ekonomist Velimir Šonje, vodopad novca, dodajući pomalo ironično, da je to tolika fizička količina novca kraj koje ni suha drenovina više ne bi ostala suha. Dakle, da osmislimo i goru alokaciju i distribuciju, jer je naime postojeća polučila niz kritika, opet bi bilo neke koristi. Uz oporavak domaće potražnje, očekivanja oko stope rasta i do 6 posto ove godine, oslanjaju se i na investicije od novca iz EU-a, koji već nazivaju novim hrvatskim new dealom. Kroz program za oporavak članicama se dijeli novac, a kroz monetarne kanale omogućava produljivanje razdoblja jeftinijeg zaduživanja. Tiskanje novca pojačava rizik od inflacije pa treba dobro procijeniti tajming točke zaokreta. Ovo sve zaista jest prilika da se kupi vrijeme do uspostave nekakvog rasta, no cilj više ne bi trebao biti uspostava bilo kakvog rasta, koji će se brzo ispuhati, nego onog održivijeg: da se ulaže u proizvodnju koja će biti globalno konkurentna i da budemo bolje društvo, manje ispolitizirano, a više okrenuto talentima i prilikama. I to je već teži dio domaće zadaće, i za javni, ali i za privatni sektor, jer već desetljećima taj snažan zaokret nije uspio napraviti, pa je pitanje zašto bi se sada.


Kamatni kanal


Inače, Upravno vijeće ECB-a na prošlotjednoj je sjednici potvrdilo postojeće kamatne stope, uključujući ključnu kamatnu stopu od nula posto i negativnu kamatnu stopu od 0,5 posto na depozite banaka. S obzirom na to da su domaće banke u vlasništvu stranih, »povlače« kroz kamatni kanal cijenu novca iz eurozone, a i politika HNB-a je vrlo ekspanzivna pa banke imaju rekordne viškove likvidnosti. To bi značilo da ni kamate za ostale sektore još neko vrijeme neće »prema gore«.


Iz ECB-a su, kako smo i spomenuli, potvrdili i da će nastaviti kupovati obveznice u sklopu kriznog programa PEPP ukupne vrijednosti 1.850 milijardi eura sve dok ne zaključe da je koronakriza završena, a barem do kraja ožujka iduće godine. Navode također da su na početku drugog tromjesečja intenzivirali tempo kupnje imovine, kao što su i bili najavili na sjednici u ožujku, budući da žele spriječiti rast troškova financiranja.


– To nije poželjno u razdoblju u kojem je očuvanje povoljnih uvjeta financiranja i dalje nužno kako bi se ublažila neizvjesnost i poduprlo povjerenje, objasnili su. Očekuje se, inače, da će sličnu poruku idući tjedan poslati i američki Fed, o nastavku poticaja i niskih kamata, a kako bi se intenzivirao rast, uz, naravno, paralelnu borbu s pandemijom koja ovisi i o dinamici cijepljenja.