ZAGREB Dok je Europska središnja banka nešto smanjila projekciju rasta za eurozonu za iduću godinu, Hrvatska narodna banka svoja je očekivanja za 2024. za Hrvatsku povećala, pa tako sada očekuje da će BDP u 2024. rasti čak 3 posto, odnosno za 0,4 postotna boda više no u rujanskim projekcijama, potvrdio je guverner HNB-a Boris Vujčić na brifingu u HNB-u.

No, za ovu je godinu HNB smanjio očekivanja rasta BDP-a, i to s ranijih 2,9 posto na 2,6 posto, koliko sad očekuje da će rast u 2023. iznositi.

Vujčić je podsjetio da dok je 2022. snažan poticaj rastu dolazio od osobne potrošnje i međunarodne trgovine (izvoza roba i usluga), u 2023. veći poticaj dolazi od državne potrošnje i investicija, dok će u 2024., rekao je, ponovno snažnije rasti osobna potrošnja, dok se očekuje nešto slabiji doprinos državne potrošnje i investicija.

Očekuje se, međutim, da će se međunarodna trgovina, uvoz i izvoz, vratiti na dobre putanje rasta.

– Sada za 2024. očekujemo 3 posto rasta BDP-a, što je više od naših ranijih projekcija i znatno više od prosjeka eurozone. Očekivanje rasta inflacije smo smanjili, odnosno dok za 2023. očekujemo prosječnu stopu inflacije od 8,4 posto, u idućoj godini očekujemo njen snažni pad, na 4 posto, te daljnje smanjivanje stope inflacije prema cilju od 2 posto u 2025. i 2026. Tržište rada ostaje vrlo snažno, očekujemo pad stope nezaposlenosti i rast zaposlenosti uz nastavak trenda rasta realnih plaća, ali i nastavak rasta potražnje za stranim radnicima.

Očekujemo rast realnih plaća od 5,7 posto ove, te od 3,6 posto iduće godine. Što se tiče vanjske pozicije, imamo suficit u platnoj bilanci, zbog pada neto uvoza energenata, angažiranja sredstava EU-a (fondovi) i dobrih ostvarenja u izvozu usluga odnosno turizmu, rekao je Vujčić. Kaže da je uvođenja eura tehnički prošlo jako dobro, a što se tiče ekonomskih posljedica, u skladu su s očekivanjima.

Skori pad kamata

– Kamatne stope su niže nego u eurozoni, transakcijski troškovi su nestali i Hrvatska je puno manje podložna ekonomskim šokovima u vremenima kriza. Koristi ulaska u eurozonu očituju se dakle upravo u vremenima krize, i zemlje koje nisu ušle u eurozonu, Poljska, Mađarska, Češka, vidjele su i puno veći rast inflacije i kamata od Hrvatske.

Dakle, ulazak u eurozonu donio je brojne koristi, rekao je guverner. Napomenuo je da se ciklus rasta kamatnih stopa središnje banke u eurozoni zaustavio, a iduće bi godine, negdje tijekom ljeta, mogao početi i pad kamatnih stopa.

– Sada smo odlučili zadržati ključne stope na postojećoj razini. Možda je prerano govoriti o tome kada će se početi smanjivati, no ako se naša projekcija smanjenja inflacije i realizira, u nekom trenutku iduće godine mogli bismo očekivati i početak trenda pada kamatnih stopa. Ne mogu sada reći kada, gledat ćemo podatke i kako budu dolazili, donosit ćemo odluke, ali iduće ljeto je neko razdoblje kada ćemo više znati i kada se takvo nešto može očekivati, rekao je Vujčić.

Vujčića smo pitali, na čemu temelji optimizam oko rasta BDP-a u 2024. kada je u pitanju međunarodna trgovina, kada eurozonu, pogotovo Njemačku, pritišće recesija, a domaći izvoznici već snažno osjećaju pad narudžbi. Koji su dakle, pitali su novinari guvernera, rizici da se taj rast od 3 posto ipak ne ostvari.

Vujčić je odgovorio da je najveći rizik svakako situacija da inopotražnja bude slabija.

– Mi očekujemo rast inopotražnje, što znači, de facto, da očekujemo oporavak same eurozone u 2024. Ako taj oporavak bude slabiji, pa u eurozoni dovede i kreditnu aktivnost u negativan teritorij, to bi se moglo odraziti naravno i na Hrvatsku, odnosno na naš robni, te izvoz usluga, koji je krucijalan za ovoliki projicirani rast, priznao je guverner.

HNB (ipak) neće u gubitak

Inače, s obzirom da je visoka kamatna stopa uz koju poslovne banke mogu pohranjivati svoje novčane viškove kod HNB-a, te da će im HNB ove godine na osnovu tih kamata isplatiti gotovo pola milijardi eura, guvernera smo pitali i hoće li HNB zbog toga poslovati s gubitkom, odnosno hoće li i cijeli eurosustav biti u gubicima zbog iznosa isplaćenih poslovnim bankama.

Vujčić je rekao da će financijski rezultat objaviti iza Nove godine, ali da on ipak neće biti negativan zbog velikih pričuva koje HNB ima. Kaže da su iznosi koji se isplaćuju bankama veliki, no neke središnje banke u eurozoni isplaćuju i više.

Na pitanje jesu li banke najveći dobitnici ulaska u eurozonu, Vujčić je rekao da je ovaj efekt za banke kratkoročan te da već od iduće godine očekuje da će im se dobit početi smanjivati.

Što se kreditiranja tiče, veli da je kreditiranje poduzeća prigušeno već nekoliko mjeseci, dok se stanovništvo i dalje snažno zadužuje, s tim da najviše rastu gotovinski nenamjenski krediti građanima.

Cijene nekretnina počele su padati u eurozoni, kod nas se tržište hladi, tražene cijene su veće od realiziranih i očekuje se korekcija, ponovio je.

“Ako novi vlasnik Fortenove može servisirati svoje dugove – problema ne bi trebalo biti”

Na pitanje novinara vezano za preuzimanje Fortenove, odnosno “je li nakon Agrokora došao novi Agrokor, i to veći, jači i potencijalno opasniji”, Vujčić je kazao da ne bi ulazio u takve spekulacije, no općenito, kaže, “svaku tvrtku treba gledati kroz zaduženost i mogućnost kompanije da dugove servisira”.

– Kod Agrokora su konkretno dugovi bili veći od kapaciteta da ih kompanija servisira, ali ako ova grupa koja preuzima Fortenovu ima kapacitet da servisira svoje dugove i ako su ti dugovi ograničeni, onda problema ne bi trebalo biti, kazao je Vujčić.

“Neka me drugi ocijene i donesu odluku o idućem mandatu”

S obzirom da sljedeće godine Vujčiću ističe mandat guvernera, novinari su ga pitali o očekivanjima.

– Ja uvijek puštam drugima da ocjenjuju moj rad, ne ocjenjujem ga sam. To ću napraviti i ovaj puta, pustit ću drugima da ocjenjuju kako sam radio svoj posao i donesu odluku, rekao je Vujčić.