Prvi rezultati DZS-a

U Hrvatskoj pad izvoza i uvoza: Gubici se popeli na 31,9 milijardi kuna

Hina

Prvi rezultati DZS-a pokazuju da je Hrvatska u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci na tržišta ostalih zemalja članica Europske unije izvezla roba za 23,7 milijardi kuna, ili 0,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iz tih zemalja istovremeno smanjen za 1,6 posto, na 51,9 milijardi kuna



Takva kretanja u prvih sedam mjeseci ove godine rezultirala su manjkom u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni od 31,9 milijardi kuna, što je za 1,1 posto više u odnosu na deficit u sedam mjeseci prošle godine.


Istodobno je smanjena i pokrivenost uvoza izvozom, i to za 1,7 postotnih bodova, na 54,7 posto.


Prvi rezultati DZS-a pokazuju da je Hrvatska u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci na tržišta ostalih zemalja članica Europske unije izvezla roba za 23,7 milijardi kuna, ili 0,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iz tih zemalja istovremeno smanjen za 1,6 posto, na 51,9 milijardi kuna.




Pritom iz DZS-a ističu da se od 1. srpnja, odnosno od ulaska Hrvatske u EU, primjenjuje novi metodološki kriterij obuhvata podataka uvoza i članice EU obrađuju se prema zemlji otpreme, a ne više prema načelu zemlje podrijetla. Uslijed toga, prethodno objavljeni podaci prema zemljama članicama i zemljama nečlanicama se razlikuju od danas objavljenih podataka.


Naime, pridruživanjem Hrvatske EU statistički podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom dobivaju se iz dva različita izvora, odnosno iz Intrastatova obrasca za statistiku robne razmjene između zemalja članica EU (Intrastat) te Jedinstvene carinske deklaracije za statistiku robne razmjene sa zemljama nečlanicama (Extrastat).


Hrvatski izvoz u zemlje izvan EU za prvih sedam mjeseci ove godine iznosi 14,8 milijardi kuna i za čak 13,6 posto je manji nego u prvih sedam mjeseci lani, dok je uvoz iz tih zemalja istodobno smanjen za 5,3 posto, na 18,6 milijardi kuna.


Srpanj i sedam mjeseci turistički pozitivni


U hrvatskim komercijalnim smještajnim objektima u ovogodišnjem je srpnju boravilo 1,2 posto više turista koji su ostvarili 1,8 posto više noćenja nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u sedam mjeseci turista bilo 3,5 posto više, a noćenja 3,1 posto više nego lani, objavio je Državni zavod za statistiku.


Porasti u srpnju rezultat su gotovo 3 milijuna dolazaka turista, što je 45 posto od ukupnih 6,67 milijuna sedmomjesečnih turističkih dolazaka. U srpnju je ostvareno 18,8 milijuna turističkih noćenja, ili 57 posto od ukupnih 33 milijuna noćenja u sedam mjeseci ove godine.


Stranih je turista u srpnju došlo 2,7 milijuna ili 1,2 posto više nego u lanjskom srpnju, a porast od 2,2 posto ostvarili su i s 17,7 milijuna noćenja.


U sedam mjeseci stranih je gostiju bilo gotovo 6 milijuna ili 4,2 posto više, a njihovih noćenja 30,3 milijuna ili 3,7 posto više nego lani.


Za razliku od stranih, domaćih je turista u komercijalnim smještajnim objektima u sedam mjeseci ove godine bilo 0,6 posto manje ili njih 850 tisuća, a njihovih noćenja 3,5 posto manje ili 2,8 milijuna.


Ipak, samo u srpnju dolazaka domaćih turista u te objekte bilo je nešto više nego u istom lanjskom mjesecu, za 0,7 posto ili 209,6 tisuća, ali su s 1,1 milijunom noćenja u minusu od 3,7 posto.


Među stranim turistima koji su u srpnju dolazili u komercijalne smještajne objekte najviše noćenja ili 17 posto ostvarili su Nijemci. S udjelom od 13,6 posto slijede ih Slovenci, Česi s udjelom od 9,4 posto te Poljaci s 8,3 posto. Austrijanci su ostvarili 7,8 posto svih srpanjskih stranih noćenja, Nizozemci 6,2 posto, Slovaci 5,4 posto, Talijani 5 posto, Mađari 3,2 posto, a Danci 3 posto.


Turisti iz istih zemalja uz dodatak Velike Britanije i uz nešto drugačiji poredak ostvarili su i najveće udjele noćenja u ukupnim stranim noćenjima za sedam mjeseci.