Foto Marko Gracin
Nešto je niže, na šesto mjesto, PGŽ plasiran kada je u pitanju visina prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih
povezane vijesti
Poduzetnici Primorsko-goranske županije povećali su u 2022. u odnosu na 2021. ukupnu neto dobit za čak 873,1 milijun kuna, a pozitivnom rezultatu na razini županije najviše pridonose rezultati dviju riječkih kompanija: trgovačkog lanca Plodine, koji je lani ostvario 246,9 milijuna kuna dobiti, te riječkog JGL-a, sa 118 milijuna kuna dobiti u 2022., izvijestila je Financijska agencija (Fina), u sklopu analize rezultata poslovanja poduzetnika u 2022., po županijama. Prema rang listi županija prema neto dobiti poduzetnika u 2022., koja obuhvaća broj poduzetnika i zaposlenih, prosječnu plaću, ukupne prihode, izvoz i dobit/gubitak razdoblja, a što je priložila Fina, Primorsko-goranska županija je u 2022. četvrta, i po broju poduzetnika (12.256), i po broju zaposlenih kod tih poduzetnika (67.278), ali i po ukupnim prihodima poduzetnika (57,5 milijardi kuna), te neto dobiti (3,064 milijarde kuna).
Razlika u razvijenosti
No, nešto je niže, na šesto mjesto, PGŽ plasiran kada je u pitanju visina prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih. Ona je u 2022. kod poduzetnika u PGŽ-u iznosila 6.661 kuna, što je npr. čak za 1.329 kuna manje od prosječne neto plaće u Zagrebu (7.990 kuna), koji je i u ovoj kategoriji prvoplasiran. Primorsko-goranska županija je šesta i po visini izvoza, čija je vrijednost lani iznosila 12,5 milijardi kuna, no vjerojatno je najzanimljivija činjenica upravo to da je, kada se pogledaju rezultati poslovanja u 2021., kada su poduzetnici iz PGŽ-a ostvarili 2,2 milijarde kuna neto dobiti, ta dobit u 2022. značajno skočila, na 3,06 milijardi kuna dobiti (preciznije sa 2,191 na 3,064 milijarde kuna dobiti), što je više za već spomenutih 873,1 milijuna kuna ili čak 39,8 posto. No, kada se gleda ekonomičnost poslovanja (omjer prihoda i rashoda, op.a.), tu su primorsko-goranski poduzetnici zauzeli tek 11. mjesto.
Nadalje, prema ovoj Fininoj analizi rezultata poslovanja poduzetnika u 2022. godini, po županijama, poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu i lani su ostvarili gotovo polovinu ukupnih prihoda svih poduzetnika u Hrvatskoj (48,7 posto). U Fini dakle navode da »dominantan utjecaj na ukupne rezultate poslovanja Hrvatske imaju poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu, što je i očekivano s obzirom na to da najveći broj poduzetnika ima sjedište na području te županije«.
Na razini Hrvatske lanjska neto dobit 46,9 milijardi kuna
Na razini cijele Hrvatske, poduzetnici – obveznici poreza na dobit, njih 150.846 (bez financijskih institucija), u 2022. su imali 996.213 zaposlenih, ostvarili ukupne prihode od 1.098,8 milijardi kuna i ukupne rashodi od 1.038,5 milijardi kuna. U odnosu na 2021., poduzetnici su ostvarili 22,2 posto veću dobit razdoblja, uz povećanje gubitka razdoblja za 74 posto, što je rezultiralo ostvarenjem konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti od 46,9 milijardi kuna, što je 3,7 posto više u odnosu na 2021. (45,2 milijarde kuna). I dalje je najviše poduzetnika u trgovini, koji su ostvarili i najveće ukupne prihode, ali i iskazali najveću dobit, i to veću za 25,2 posto nego 2021. Kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji najviše je zaposlenih, opisuje Fina. |
– U 2022., osim po broju poduzetnika i zaposlenih, ukupnim prihodima i izvozu, prvi po ostvarenom konsolidiranom rezultatu – neto dobiti su poduzetnici u gradu Zagrebu, čemu je najviše doprinio rezultat sljedećih društava: INA d.d., OMS Upravljanje d.o.o., Pliva Hrvatska d.o.o., Hrvatski Telekom d.d. i drugih. Prema kriteriju neto dobiti slijede poduzetnici Istarske, Zagrebačke, Primorsko-goranske, Osječko-baranjske i Zadarske županije. Poduzetnici Grada Zagreba u 2022. ostvarili su manji konsolidirani rezultat – neto dobit, u odnosu na 2021. godinu, za 4,1 milijardu kuna. Poduzetnici Istarske županije ostvarili su veću neto dobit za 1,9 milijardi kuna, poduzetnici Zagrebačke županije smanjili su neto dobit za 428 milijuna kuna, poduzetnici Primorsko-goranske povećali su za 873,1 milijun kuna, Osječko-baranjske za 571 milijun kuna, a poduzetnici Zadarske županije za 1,1 milijardu kuna, navodi Fina, uz napomenu da izneseni prikaz poslovanja poduzetnika po županijama ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta. U Fini kažu i da »gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija – županija«.
Snimio Mateo Levak
Ekonomičnost »šteka«
Prvi, dakle, po svim kriterijima, osim po ekonomičnosti poslovanja, poduzetnici su čije je sjedište u Gradu Zagrebu (udio od 33,2 posto u broju poduzetnika, 38 posto u broju zaposlenih, 48,7 posto u ukupnim prihodima, 42,5 posto u izvozu i 38,8 posto u neto dobiti). Tome su, kako je već spomenuto, najviše pridonijeli rezultati Ine, OMS Upravljanja, Plive i Hrvatskog Telekoma, dok su na rezultate poduzetnika u Istarskoj, Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji najviše utjecali rezultati društava: Valamar Riviera (Buići, 560,7 milijuna kuna dobiti), Plava laguna (Poreč, 470,7 milijuna kuna dobiti), Maistra (Rovinj, 284,2 milijuna kuna dobiti), Lidl Hrvatska (Velika Gorica, 391,8 milijuna kuna dobiti), Hospira Zagreb (Prigorje Brdovečko, 253,5 milijuna kuna dobiti), Plodine (Rijeka, 246,9 milijuna kuna dobiti), JGL (Rijeka, 118 milijuna kuna dobiti), DS Smith Belišće Croatia (Belišće, 245,7 milijuna kuna dobiti), Tankerska plovidba (Zadar, 791,5 milijuna kuna dobiti) i Tankerska Next Generation (Zadar, 318,1 milijun kuna dobiti; u 2021. 87 milijuna kuna gubitka).
U Fini navode i da su poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije bili treći prema kriteriju neto dobiti u 2021. godini, dok su u 2022. zauzeli 13. mjesto, na što je najviše utjecao rezultat društva Brodosplit (Split, 1,4 milijarde kuna gubitka u odnosu na dobit u 2021. od 49 milijuna kuna) i Brodosplit-Plovidba (Split, 1,2 milijarde kuna gubitka, u odnosu na dobit u 2021. od 46,1 tisuća kuna). Prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja prvi su poduzetnici Ličko-senjske županije, drugi su poduzetnici Dubrovačko-neretvanske, a treći su poduzetnici sa sjedištem u Zadarskoj županiji.
