ZAGREB – Hrvatsko gospodarstvo najgore je stradalo u prvom valu zatvaranja, odnosno na početku pandemije koronakrize, kad su brojevi zaraženih oboljelih i umrlih bili najmanji. Bilo je to vrijeme od sredine ožujka pa do sredine svibnja prošle godine, i vrijeme najstrožih epidemioloških mjera kad su bile zatvore sve trgovine, osim onih koje prodaju hranu i kad nisu radili, primjerice, ni frizerski saloni, što se kasnije nije ponovilo bez obzira na to kakva je bila epidemiološka situacija.

Usporedni podaci

Potvrđuju to i usporedbe podataka iz sustava fiskalizacije što ih je jučer objavilo Ministarstvo financija, i iz kojih je vidljivo da je u razdoblju od zadnjeg tjedna veljače pa do početka svibnja ove godine ukupan broj fiskaliziranih računa povećan za 41 posto, dok je njihov iznos veći za 27 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U djelatnosti smještaja i usluživanja hrane iznos računa, odnosno promet, veći je čak 65 posto nego lani, dok je u djelatnost trgovine na malo iznos računa veći za 24 posto.

Iako je još daleko povratak na vrijeme prije koronavirusa, podaci kažu da je u sustavu fiskalizacije u svim djelatnostima od 22. veljače do 3. svibnja ove godine izdano 12 posto računa manje nego u razdoblju od 25. veljače do 5. svibnja 2019 godine, ali je njihov iznos tek tri posto manji. U trgovini na malo broj računa se u odnosu na predepidemijsku 2019. smanjio za dva posto, ali je njihov ukupan iznos veći za dva posto. Najgore je još uvijek stanje u djelatnosti smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, odnosno u ugostiteljstvu i turizmu. U odnosu na 2019. godinu, i broj računa i njihov ukupan iznos manji je za 52 posto.

Mala utjeha

Ako u toj situaciji postoji neka utjeha, to je onda činjenica da je lani u odnosu na 2019. godinu iznos računa bio za čak 71 posto manji, s time da je do sredine ožujka prošle godine ugostiteljstvo normalno funkcioniralo i da se cijeli pad prometa dogodio nakon odluke o zatvaranju gospodarstva.

Što se događalo u ovih nešto više od godinu dana krize, možda najbolje govore podaci o prometu, barem onom prikazanom preko fiskaliziranih računa u pojedinim uslužnim djelatnostima u travnju. Tako je ove godine iznos fiskaliziranih računa u ugostiteljstvu u travnju bio 547 milijuna kuna, dok je lani u istom mjesecu, kad je malo toga bilo otvoreno, taj iznos bio 119 milijuna kuna, što je četiri i pol puta manje. No, 2019. godine prihodi u ugostiteljstvu bili su veći od milijardu kuna. Frizerski saloni izdali su ove godine u travnju 77,54 milijuna kuna, lani u tom mjesecu nisu ni radili, a u 2019. godini njihov je promet bio 94,41 milijun kuna, što znači da se ove godine ta djelatnost vratila na 82 posto pretkrizne godine.