Izvozit će velike količine derivata

Traje modernizacija rafinerije u Urinju, Ina priprema gradnju novog doka u Bakarskom zaljevu

Marinko Glavan

Za početak treba ishodovati građevinsku dozvolu - obala u Bakarskom zaljevu / Foto M. GRACIN

Za početak treba ishodovati građevinsku dozvolu - obala u Bakarskom zaljevu / Foto M. GRACIN

Pristanište će biti namijenjeno brodovima Panamax klase do 230 metara i nosivosti 80 tisuća tona. Prostirat će se kopnom i morem na 65 tisuća četvornih metara. Ministarstvo gospodarstva projekt je ocijenilo prihvatljivim za okoliš



RIJEKA – Ina u Bakarskom zaljevu priprema projekt izgradnje novog pristaništa za brodove za prijevoz naftnih derivata, takozvane Panamax klase, do 80 tisuća tona nosivosti, u sklopu više od 300 milijuna eura vrijednog projekta modernizacije Rafinerije nafte Rijeka koja obuhvaća izgradnju postrojenja za preradu teških ostataka nafte (koking) i prateće rafinerijske infrastrukture. Potvrđeno je to iz nacionalne naftne kompanije, uz ogradu da konačna odluka o ulaganju u novo pristanište, čija se vrijednost procjenjuje na više od deset milijuna eura, još nije donesena.


U međuvremenu je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ovaj zahvat, nazvan »Izgradnja nove luke Rijeka« ocijenilo prihvatljivim za okoliš, nakon što je Ina početkom godine podnijela zahtjev za ocjenom prihvatljivosti.



Radovi na modernizaciji Rafinerije u punom jeku / Foto Arhiva NL


Projektna dokumentacija


Riječ je o projektu koji, prema rješenju Ministarstva, predviđa izgradnju novog pristaništa za brodove duljine do 230 metara, na ukupnoj površini od 65.000 četvornih metara, od čega je više od 17.000 »kvadrata« na kopnenom dijelu već postojeće luke za prekrcaj naftnih derivata u Bakru. Novo privezište značilo bi i veći broj uplovljavanja brodova u Bakarski zaljev, s obzirom na to da će s modernizacijom rafinerije biti značajno povećan i njezin kapacitet prerade sirove nafte, na oko 4,5 milijuna tona godišnje. Kako ta količina premašuje potrebe hrvatskog i okolnih tržišta koja će se opskrbljivati iz riječke rafinerije, dio proizvedenih derivata izvozit će se na mediteransko tržište, uglavnom morskim putem, zbog čega su u Ini krenuli u projekt novog pristaništa. Iako projekt još nije službeno odobren u upravi naftne kompanije, upućeni kažu kako je izgradnja novog pristaništa za veće brodove neminovno potrebna za izvoz naftnih derivata. Novo pristanište će zamijeniti dva postojeća gata, gatovi koji će ostati u funkciji ukupno bi omogućili uplovljavanje više od 300 brodova godišnje, od čega devedesetak velikih brodova Panamax klase.




Iz Ine na naš upit odgovaraju kako je projekt »Izgradnja nove luke Rijeka« trenutno u fazi izrade projektne dokumentacije.


– Cilj ove faze projekta je ishođenje građevinske dozvole kako bi se stvorili preduvjeti za gradnju temeljem pozitivnih propisa u Republici Hrvatskoj. Luka Bakar trenutno ima u funkciji tri operativna gata preko kojih se svakodnevno otprema i doprema roba s područja Rafinerije nafte Rijeka, a ovim se projektom predviđa izgradnja novog operativnog pristaništa u luci Bakar kojim se značajno pridonosi modernizaciji luke te omogućuje ulazak znatno većih brodova koji se mogu pronaći na glavnim plovnim rutama u svijetu. Realizacija projekta posljedično će rezultirati povećanjem kapaciteta otpreme i dopreme iz Rafinerije nafte Rijeka, jačanjem sigurnosti manipulacije derivatima te sigurnosti opskrbe domaćeg tržišta. Navedeni projekt nadovezuje se na završetak investicije »Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka«. Po završetku pripremnih aktivnosti donosit će se i konačna odluka o investiciji, odgovaraju iz Ine.


Gradi se silos za petrol-koks

 


Ina je, u sklopu modernizacije Rafinerije nafte Rijeka, već izgradila novo pristanište za prekrcaj petrol-koksa na brodove, s »vanjske« strane rafinerije, izvan Bakarskog zaljeva, a u tijeku je izgradnja velikog silosa za skladištenje petrol-koksa, jednog od proizvoda postrojenja za obradu teških ostataka nafte, zajedno s golemom transportnom trakom koja će koks prebacivati od koking postrojenja do silosa. Samo koking postrojenje, zajedno s pratećim rafinerijskim postrojenjima, riječku će rafineriju, prema tvrdnjama iz Ine, transformirati u jednu od najmodernijih i najsloženijih u okruženju, omogućujući proizvodnju daleko većeg udjela visokovrijednih proizvoda, u prvom redu dizela, uz povećanje kapaciteta proizvodnje. Osim što će takvo povećanje eliminirati potrebu za uvozom dizela koji riječka rafinerija dosad nije proizvodila dovoljno za potrebe tržišta, omogućit će i izvoz, kao i eliminaciju uvoza vakuumskog plinskog ulja (VGO) iz Rusije, trenutno neophodnog za proizvodnju dizela u Rijeci. Sve navedeno, tvrde iz Ine, omogućit će riječkoj rafineriji konkurentno i profitabilno poslovanje na dulji rok.

Potpora investiciji


Zanimalo nas je i hoće li novo pristanište, bude li izgrađeno, biti korišteno isključivo za prekrcaj naftnih derivata iz rafinerije ili će omogućavati i prekrcaj sirove nafte, na što su iz Ine odgovorili da će se koristiti isključivo za prekrcaj derivata.


O izgradnji novog pristaništa u Ininoj luci za prekrcaj naftnih derivata pitali smo i bakarskoga gradonačelnika Tomislava Klarića koji ističe kako za izgradnju tog pristaništa prvo treba mijenjati prostorne planove ne samo Grada Bakra, nego i Primorsko-goranske županije.


Tomislav Klarić / Snimio Vedran KARUZA


– Imamo vrlo dobru komunikaciju s Inom, tako da smo s ovim projektom upoznati od samog početka. Moram naglasiti da je Ina, u dosadašnjoj suradnji, poštovala sve zakonske odredbe i prostornoplansku dokumentaciju pa vjerujem da će tako biti i s ovim projektom. On ne može biti realiziran bez prethodnih izmjena postojeće prostorno-planske dokumentacije Grada Bakra, kao i Primorsko-goranske županije. Mi smo u nebrojeno navrata u Gradu Bakru pokazali i dokazali da podržavamo sve investicijske projekte, ali pod uvjetom da se oni realiziraju u skladu sa zakonima, prostornim planovima i visokim standardima zaštite okoliša, rekao je Klarić.


Na pitanje znači li to da će kao gradonačelnik podržati i predložiti izmjene prostornoplanske dokumentacije, odgovorio je da nema ništa protiv ovog projekta.


– Moramo još vidjeti sve detalje i ako sve bude u skladu sa zakonima, u konačnici će o izmjenama prostornih planova odlučivati Gradsko vijeće Grada Bakra, kao i Skupština Primorsko-goranske županije, rekao je Klarić.