Europska središnja banka upozorila je da se povećava rizik da kućanstva neće moći vraćati već podignute kredite, uslijed sve većih računa i rastućih troškova života.

Očekuje se stoga »kvarenje« portfelja banaka, odnosno porast nenaplativih kredita. Banke će to, naravno, s obzirom na velike dobiti, lako premostiti, međutim građani i tvrtke u opasnosti su od bankrota.

ECB tako navodi da su banke otporne, ali ipak spominje da bi ciljane makrobonitetne politike poput zaštitnih slojeva kapitala mogle pomoći.

U Hrvatskoj se ubrzano zadužuju poduzeća, pogotovo velika, čiji krediti rastu po stopi većoj od 20 posto godišnje. Prisutan je i trend rasta kredita građanima, posebno stambenih i gotovinskih, koji je u zadnje vrijeme ipak malo usporio.

Kad su građani u pitanju, to je uvijek neka vrsta začaranog kruga; što su skuplji hrana i režije, to ljudi više posežu za karticama, minusima i obročnom otplatom, a onda to teško vraćaju. Što čini da spriječi prekomjerno zaduživanje i porast loših kredita, pitali smo Hrvatsku narodnu banku.

Snažno kreditiranje

Iz HNB-a kažu da je zaduženost privatnog sektora u Hrvatskoj trenutno niža u odnosu na onu u europodručju. No, dodaju, iako se udio nenaplativih potraživanja u Hrvatskoj kontinuirano smanjivao te u lipnju 2022. iznosio 3,8 posto, što je na razini europodručja, nakon ožujka je zabilježen blagi porast udjela naplativih kredita s povećanim kreditnim rizikom koji nisu klasificirani kao nenaplativi.

U drugom tromjesečju udio tih kredita u ukupnim kreditima porastao je s 12 na 13,1 posto, pri čemu je kod poduzeća i stanovništva taj udio porastao s 20,6 i 11,8 posto na 22,2 i 13,5 posto.

U HNB-u kažu da su tu ključni zaštitni slojevi kapitala koje su banke obvezne držati povrh minimalnih kapitalnih zahtjeva. Cilj tih slojeva je da im u razdoblju povećanog financijskog stresa omoguće lakšu apsorpciju gubitaka.

Stopa ovog zaštitnog sloja kod nas trenutno iznosi 1,5 posto ukupne izloženosti riziku za sve banke, a sedam najvećih banaka, koje su identificirane kao sistemski važne, moraju održavati i dodatni zaštitni sloj, tumači HNB.

Iz središnje banke međutim otkrivaju da je s ciljem ublažavanja rastućih rizika u pripremi i dodatni rast kapitalnih zahtjeva prema bankama.

– Kao odgovor na kontinuirani rast cikličkih rizika, ponajprije povezanih s ubrzanim rastom cijena stambenih nekretnina i snažnim bankovnim kreditiranjem privatnog sektora, HNB je u ožujku ove godine podigao stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za sve banke s 0 na 0,5 posto, a trenutno je na javnom savjetovanju odluka o daljnjem podizanju te stope na 1 posto.

Iako te stope stupaju na snagu tek 12 mjeseci od njihove najave, već njihova najava šalje trenutačnu poruku bankama o potrebi održavanja zadovoljavajuće razine kapitala

. Kombinirani zaštitni sloj kapitala uz spomenute slojeve uključuje i zaštitni sloj za očuvanje kapitala, čija je visina (2,5 posto) propisana zakonom te iznosi između 4 i 6 posto, ovisno o sistemskoj važnosti pojedine banke.

Pogoršani izgledi

Stupanjem na snagu protucikličkog zaštitnog sloja njegova će visina porasti za 0,5 posto u ožujku 2023. te za dodatnih 0,5 posto u prosincu 2023., za sve banke.

Hrvatske banke su na agregatnoj razini vrlo dobro kapitalizirane (stopa ukupnog kapitala za cijeli sektor je 25 posto) i održavaju znatne dobrovoljne viškove kapitala iznad propisanih zahtjeva, što će im omogućiti ispunjavanje tih zahtjeva bez nepovoljnih učinaka na cijenu i dostupnost kreditiranja, tvrde u HNB-u.

Istovremeno će se, kažu, time povećati i prostor za otpuštanje zaštitnih slojeva u slučaju potrebe, što je posebno važno uzevši u obzir povećanje sistemskih rizika na globalnoj razini, visoku neizvjesnost i pogoršanje izgleda za gospodarstvo u nadolazećem razdoblju.

U našoj središnjoj banci dodaju da je njihovo postupanje u skladu s nedavnim upozorenjem Europskog odbora za sistemske rizike o ranjivostima financijskog sustava EU-a i izjavom ECB-a o potrebi za aktivnim provođenjem makrobonitetne politike, u zemljama u kojima prilike to dopuštaju.

– Dok se zaštitnim slojevima kapitala gradi otpornost banaka na ranjivosti koje su već prisutne u njihovim bilancama, HNB propisuje i minimalne uvjete odobravanja kredita kućanstvima, kojima je cilj očuvati sposobnost servisiranja kredita i kroz nepovoljnija razdoblja, zaključuje HNB.