ZAGREB – Novi val korone prijeti izazivanjem nove recesije, i to u posljednjem tromjesečju ove godine, upozoravaju Financial Times i ostali zapadni mediji. Umjesto nastavka gospodarskog oporavka koji je počeo tijekom ljeta, Europa bi, zajedno s Hrvatskom, mogla kraj godine dočekati s još jednim ekonomskim padom, iako ne tako dubokim kao proljetos, procjenjuju ekonomisti.

Naglo širenje virusa nagoni vlasti na zaoštravanje mjera protiv okupljanja u zatvorenim i otvorenim prostorima širom Europe – od Britanije i Francuske, preko Belgije, Njemačke, Španjolske, Italije, pa do Češke, Poljske i Slovenije, uz uvođenje policijskog sata.

– Ne mogu vjerovati da je drugi val tako brzo udario, kaže Katharina Utermöhl, ekonomistica iz Allianza. – Vidimo da se gospodarski rast preokreće u negativni, u nekoliko zemalja u četvrtom tromjesečju. Još jedna recesija je apsolutno moguća, upozorava Utermöhl.

Na sto čuda

Vlasti europskih zemalja nastoje izbjeći potpuno zaključavanje u strahu da ne izazovu još jedan ekonomski zastoj. Međutim, prisiljene su zaoštravati mjere protiv pandemije jer će oklijevanje pogoršati zdravlje stanovništva, a time i gospodarske izglede. Iz medijskih izvješća je jasno da vlasti zaoštravaju mjere i zato da bi spriječile kolaps zdravstvenog sustava koji zbog nekontroliranog povećanja zaraženih neće moći normalno liječiti ni oboljele od korone, niti ostale bolesnike.

Brzina drugog vala pandemije zatekla je i uvažene financijske ustanove. Europska središnja banka (ESB) još u rujnu je popravila izglede za eurozonu za ovu godinu, vjerujući da će u posljednjem kvartalu doći do gospodarskog rasta od 3 posto. Sada se ESB nalazi na sto čuda, kao i ostale institucije koje preko noći odustaju od optimističnih prognoza.

– Zbog krivulje oživljavanja virusa, uz posljedične blokade poslovanja i šokove ekonomskom povjerenju, recesija s dvostrukim dnom postaje središnji scenarij za gospodarstvo, ocijenila je Lena Komileva, glavna ekonomistica u kući G+ Economics. Poremećaj zbog Brexita, kaže, može dodatno pogoršati ekonomski pad.

foto: REUTERS/Leonhard Foeger

Poljsko gospodarstvo moglo bi se ove godine smanjiti za 8 do 10 posto, po dvostruko većoj stopi od onoga što predviđa vlada, upozorila je guvernerka poljske središnje banke Grazyna Ancyparowicz. Ako se epidemija COVID-19 nastavi brzo širiti, ekonomski pad nastavit će se i iduće godine, kazala je.

Negativan razvoj događaja dovodi u pitanje predviđanja Europske komisije i središnje banke o tome da će se gospodarstvo oporaviti od krize već za dvije godine. Prema najnovijim procjenama MMF-a, korona će se smiriti tek 2022., a oporavak će »potrajati godinama«. Iako vjeruje u postupni uzlaz svjetske ekonomije, nova glavna ekonomistica Svjetske banke Carmen Reinhart upozorila je kako će »za potpuni oporavak gospodarstva trebati čak pet godina«.

Nastavak pomoći

Svjetska banka i MMF nastavljaju pozivati vlade da ni slučajno ne prekinu financijsku potporu gospodarstvu. Ako je prekinu, doći će do »masovnih bankrota i masovne nezaposlenosti«, upozorio je MMF. Poput brojnih zemalja, hrvatska je Vlada jučer najavila nastavak novčane pomoći poduzećima pogođenima krizom.

Međutim, golemi troškovi za spašavanje gospodarstva izazvat će poremećaje u javnim financijama i velike proračunske deficite, ne samo ove, nego i idućih godina, upozoravaju kritičari. Carmen Reinhart, koja je slavu stekla na proučavanju dugova, priznaje da će državna intervencija prouzročiti eksploziju zaduženosti. No, smatra da vlade nemaju izbora, ni u razvijenim zemljama, niti onima u razvoju, jer se nalaze u svojevrsnom ratu.

– Dok bolest bjesni, što drugo možete učiniti? Najprije se trebaš pobrinuti da dobiješ rat, a onda ćeš smisliti kako to platiti, dramatično je poručila glavna ekonomistica Svjetske banke. Reinhart poziva međunarodne vjerovnike na uvođenje moratorija na kredite i na djelomični oprost dugova državama, počevši od onih najsiromašnijih. Izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva također smatra da će vjerovnici morati s vremenom pristati na masovno »restrukturiranje« dugova.​