Iako su hrvatski ratari ove godine povećali površine zasijane kukuruzom, urod će im zbog suše biti znatno manji nego lani, kada ga je zasijano na 283.00 hektara, s kojih je tada obrano više od dva milijuna tona merkantilnog i sjemenskog kukuruza.

Ovisno o mikrolokaciji, hibridima, gnojidbi i drugim čimbenicima, slavonski ratari procjenjuju da ćemo kukuruz ove jeseni obrati od 30 do čak 60 posto manje, što bi u najgorem slučaju bilo oko milijun tona.

Lokalna potražnja

– Zrno je ove godine bolje, no manja je visina stabljike. Kukuruz je, da bi spasio zrno, smanjio na visini, kaže član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, ratar iz Piškorevaca pokraj Đakova.

Iako mu je ovogodišnji urod znatno »obrala« suša, cijena mu zbog toga nije porasla, nego je, dapače, pala. Reklo bi se kako zakon ponude i potražnje u ovom slučaju ne vrijedi. Priča je ipak malo kompleksnija. Iako se u našoj zemlji, pa i cijeloj Europi, očekuje manji urod ove žitarice, na globalnoj razini ovo je rekordna godina za kukuruz. Očekuje se urod od približno 1,3 milijarde tona, što su uistinu povijesne razine. Rekordnu godinu na svjetskoj razini za kukuruz očekuje se da svojim urodom osiguraju četiri megaigrača u toj proizvodnji – SAD, Brazil, Argentina i Ukrajina. K tome, na pad cijena utječe i slab dolar, odnosno njegov pad za desetak posto. Slijedom svega toga, u posljednja tri mjeseca kukuruz je na europskim burzama izgubio 10 posto vrijednosti.

– Cijena kukuruza je na razini cijene pšenice, a njezina trenutna cijena je 160 eura za tonu, odnosno do 170 eura za tonu. Ove godine pšenice je bilo više nego kukuruza, relativno dobro je rodila, a kukuruz nije, što znači da su se stočari koji su vodili brigu osigurali pšenicom i automatski je lokalno manja potražnja za kukuruzom, kaže Brlošić.

Berba kukuruza već uvelike traje, skinuto ga je oko 50 posto. U proljeće su neki s njegovom sjetvom kasnili i mjesec dana zbog vode i blata.

– Vlage su nešto veće, a kreću se između 15 i 20 posto. Najviše je kukuruza s takvim vrijednostima vlage, a cijena sušenja ekstremno je visoka zbog skupih energenata, kaže Brlošić.

Kukuruz je znatno podbacio i na baranjskim poljima, poglavito u dijelovima gdje prevladava ritsko, odnosno pjeskovito tlo. Upravo na takvom tlu kukuruz je, na 90-ak hektara, proljetos posijao poljoprivrednik Zoltan Rajki iz Kotline.

Zadnja kiša

– Bolje da ništa ne pričam! Strašno! Sve je izgorjelo – žali se Rajki, s kojim smo telefonski razgovarali za vrijeme dok je bio u kombajnu, upravo u berbi kukuruza.

Rajki ističe kako bi normalni prinos kukuruza na pjeskovitom tlu bio između 12 i 13 tona po hektaru, a ove će godine prinos biti više nego prepolovljen.

– Ako bude pet tona, bit će dobro, tvrdi Rajki.

Kaže kako je slična, tek nešto bolja situacija na, uvjetno rečeno, normalnim tlima. Njegov kolega iz susjedne Mađarske, primjerice, bio je prisiljen potanjurati stotinjak hektara kukuruza. Svemu je, nastavlja Rajki, kriva suša. Posljednja, za ratare ozbiljna kiša pala je u svibnju, što je glavni razlog katastrofalnim rezultatima kod ove žitarice. Kaže kako se poljoprivredom bavi niz godina, no da se ne sjeća tako loše godine.

– Ono što nije uništila suša, dokrajčile su divlje svinje, kojih ima dosta, zaključuje.

Cijeli urod odvest će u Novi Bezdan, u tvrtku Fermopromet, s kojom će cijenu, kaže, naknadno dogovoriti. Prema posljednjim informacijama koje ima ovaj baranjski poljoprivrednik, cijena kukuruza bila je 180 eura za tonu, no ona pada.