Prirodni plin još će dugi niz godina biti ključni izvor energije, ne samo kao tranzicijski energent u prelasku na obnovljive izvore, već vrlo vjerojatno i nakon toga, kao jamstvo stabilnosti energetskih sustava u Europi – moglo se čuti na jubilarnom 40. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin koji je danas započeo u opatijskom Grand hotelu Adriatic.

Susret je, uz hrvatske stručnjake i predstavnike brojnih državnih i znanstvenih institucija te tvrtki, okupio i stručnjake iz dvadesetak europskih zemalja.

Od projekata značajnih za hrvatsko tržište plina, istaknuto je udvostručenje kapaciteta LNG terminala na Krku, širenje transportne plinske mreže, s izgradnjom interkonekcija prema susjednim državama – Mađarskoj, Sloveniji i BiH, te izgradnja novog podzemnog skladišta plina.

Uz pitanja budućnosti plina kao jednog od ključnih energenata, raspravljalo se i o njegovoj ulozi u poticanju rasta i osiguravanju održive budućnosti, stabilnosti tržišta u kontekstu globalnih izazova te političkih i ekonomskih okolnosti, kao i o ulozi plina u globalnoj tranziciji i brojnim drugim temama vezanima uz prirodni plin, za kojim potražnja u svijetu i dalje raste, a već je, prema riječima stručnjaka, odavno prestao biti samo izvor energije, postavši i važan čimbenik po pitanjima ekonomske, energetske i političke stabilnosti.

Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin na početku susreta je istaknuo važnost ove konferencije koja se održava već 40 godina i na kojoj se kroz četiri desetljeća raspravljalo o brojnim temama važnim za sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj, poput LNG terminala koji je prije nekoliko godina izgrađen, i to upravo u trenutku kad se velik dio Europe suočio s krizom opskrbe ovim energentom.

– Izgrađen je na vrijeme pa nismo osjetili krizu na način da bismo bili dovedeni do situacije u kojoj bismo kao kućanstva i gospodarstvo ostali bez plina.

Europa nije bila spremna za promjene, danas se prilagođavamo novoj situaciji, a za dvije tri godine mogli bismo biti neovisni o ruskom plinu u potpunosti, kao EU, ukoliko ne dođe do nekih značajnih promjena koje za sad nisu na vidiku, rekao je Pudić, najavivši brojne rasprave ne samo o prirodnom plinu, već i obnovljivim izvorima energije te o vodiku.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar je također istaknuo kako sigurnost opskrbe energijom hrvatskih građana i industrije nije bila upitna ni u najzahtjevnijim trenucima energetske krize.

– To što smo postigli s prirodnim plinom nastojimo postići i s električnom energijom, kao i s vodikom i emisijama CO2.

Kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti i RePowerEU osigurano je milijardu i 430 milijuna eura za energetski sektor, što pokazuje koliko se ozbiljno pristupa izgradnji održivog, otpornog i tehnološki naprednog energetskog sustava koji će biti temelj energetske tranzicije i sigurnosti u godinama koje dolaze, rekao je Špehar.

Zsuzsanna Ortutay, predsjednica uprave Ine je naglasila kako je nacionalna naftna kompanija pokrenula niz projekata u sektoru obnovljivih izvora energije, poput proizvodnje zelenog vodika i biometana, ali je najavila i povećanje proizvodnje ugljikovodika, nafte i plina, iz postojećih i novopronađenih ležišta u Hrvatskoj.

– Zbog sigurnosti opskrbe, domaća proizvodnja je najvažniji faktor. Ina ne može činiti čuda, jer svi znamo da se već duže od desetljeća Ina suočava s padom proizvodnje iz postojećih eksploatacijskih polja.

Novost je da taj trend može biti zaustavljen. Ne u periodu od desetljeća pred nama, ali barem u narednih pet-šest godina. Ina je predana ulaganjima financijskih i ljudskih resursa, kako bi zaustavila pad i započela rast proizvodnje s domaćih nalazišta plina i nafte.

Za to nam čak nisu potrebna ni značajna nova nalazišta, već samo da privedemo proizvodnji već potvrđena nalazišta i da razradimo postojeća eksploatacijska područja.

U tom slučaju, do 2027. godine moći ćemo hrvatsku proizvodnju ugljikovodika povećati za četiri tisuće ekvivalenata barela nafte na dan. Time bismo današnji uvoz smanjili za sedam do deset posto, rekla je Ortutay.

Vlado Vlašić, direktor Podzemnog skladišta plina Okoli, istaknuo je vrlo uspješnu upravo završenu sezonu grijanja u kojoj je kapacitet skladišta bio gotovo u potpunosti iskorišten, kao i više nego dobar interes zakupaca kapaciteta na nedavno završenom postupku javne nabave za zakup kapaciteta skladišta za razdoblje do 2030. godine. Najavio je i proširenje skladišnih kapaciteta u Grubišnom polju.

– Započela je druga faza projekta na Grubišnom polju, kako bi drugo skladište prirodnog plina u Hrvatskoj bilo pušteno u rad krajem sad već ne tako daleke 2027. godine, rekao je Vlašić.