Brod LNG Croatia isplovio je jučer iz Omišlja prema turskom brodogradilištu Kuzey star, u Tuzli, predgrađu Istanbula, gdje će na njega tijekom idućih nešto više od mjesec dana, biti ugrađen dodatni modul za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (LNG), čime će nominalni kapacitet hrvatskog LNG terminala biti udvostručen, na 6,1 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje.

»LNG Croatia« isplovio je jučer oko deset sati ujutro, na odredište bi trebao stići 1. rujna, a u Turskoj će, prema riječima Ivana Fugaša, direktora LNG Hrvatske, biti do 10. listopada, do kad bi trebali biti završeni svi radovi.

Pouzdanost i sigurnost

– Nakon pet godina rada i osiguravanja energetske stabilnosti Republike Hrvatske, FSRU (ploveća jedinica za skladištenje i regasifikaciju, op.a.) brod »LNG Croatia« isplovio je na ugradnju dodatnog modula za uplinjavanje, čime će povećati pouzdanost i sigurnost opskrbe prirodnim plinom Republike Hrvatske, kao i ostalih država u središnjoj i jugoistočnoj Europi. Do listopada će na brodu, osim ugradnje dodatnog modula za uplinjavanje, biti obavljeni i svi potrebni radovi na petogodišnjoj obnovi klase broda kao i na održavanju i obnovi, rekao je Fugaš.

Istaknuo je kako se sve odvija prema unaprijed utvrđenom rasporedu, prema kojemu će dodatni modul za uplinjavanje biti ugrađen u doba godine kada je potražnja za prirodnim plinom manja, a FSRU »LNG Croatia« bit će u punoj funkciji početkom iduće sezone grijanja, kada raste i potražnja za isporukama prirodnog plina.

– Brod bi 10. listopada trebao otploviti natrag prema Omišlju, a u punom pogonu bit će od 26. listopada. Iako će kapacitet samog FSRU broda ovom ugradnjom biti povećan na 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina godišnje, to će se povećanje događati postupno, kako se budu povećavali kapaciteti transportnog sustava Plinacroa. Za iduću plinsku godinu povećanje je 0,7 milijardi kubičnih metara godišnje, od čega je zakupljeno više od polovine, rekao je Fugaš.

Novi modul za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina proizvela je tvrtka Wartsila Gas Solutions, po cijeni od 23 milijuna eura, u kineskom brodogradilištu Nantong CIMS Sinopacific, dok je posao ugradnje, vrijedan 14,6 milijuna eura, nakon provedenog javnog natječaja, dobila turska tvrtka Kuzey Star Shipyard. Za nabavu i ugradnju elektroenergetske opreme za integraciju FSRU broda LNG Croatia s modulom i pratećom opremom odabrana je ponuda zagrebačke tvrtke S.C.A.N., vrijedna dva milijuna eura.

Navedeni radovi uključuju transport modula, ojačanje konstrukcije broda te spajanje novog sustava uplinjavanja s već postojećim na brodu. Novi modul bit će integriran sa svim brodskim sustavima, kako onima za proizvodnju, tako i onima vezanim za sigurnost, a za uplinjavanje će, kao i postojeći modul, koristiti toplinsku energiju morske vode.

Susjedne zemlje

Količina od 6,1 milijarde kubičnih metara prirodnog plina koju će, nakon ugradnje novog postrojenja za uplinjavanje ukapljenog plina moći isporučivati LNG terminal u Omišlju, više nego dvostruko premašuje ukupnu godišnju potrošnju prirodnog plina u Hrvatskoj.

To znači da će, s obzirom na to da Hrvatska zadovoljava oko dvadeset posto potrošnje iz vlastitih ležišta plina, najveći dio kapaciteta LNG terminala, kao i postojećih te budućih kapaciteta transportnog sustava Plinacroa biti namijenjen tržištima zemalja u okruženju.

Zajedno s najavljenom izgradnjom plinovoda Bosiljevo – Sisak, duljine 101 kilometar, i Sisak – Kozarac, dugog 21 kilometar, ukupno će se mogućnosti korištenja kapaciteta LNG terminala na Krku prema Sloveniji povećati na 1,5 milijardi kubičnih metara godišnje, a prema Mađarskoj sa sadašnjih 1,7 milijardi na čak 3,5 milijardi kubičnih metara godišnje.

S izgradnjom dodatnih kapaciteta prema BiH i drugim državama, ukupni protok plina kroz hrvatski transportni sustav mogao bi se sasvim približiti planiranim brojkama od 6,1 milijardu prostornih metara godišnje.

Time bi Hrvatska, od države koja je do prije pet godina bila na samom kraju transportnog lanca prirodnog plina, trebala postati još važnija karika u opskrbi plinom za šire okruženje, pri čemu se planira transport i prema Austriji te južnim dijelovima Njemačke.

Ubrzana gradnja plinovoda

Lani je otvoren i pušten u probni rad novi plinovod Zlobin – Bosiljevo, vrijedan 140 milijuna eura, a istodobno su započeti radovi na plinovodu Zabok – Lučko, u okviru projekta »Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal«, u koji će ukupno biti uloženo više od pola milijarde eura, s ciljem diversifikacije dobavnih pravaca za tržište Hrvatske i susjednih zemalja.

Osim ovog plinovoda, izgradnjom magistralnog plinovoda Zabok – Lučko, vrijednog 78 milijuna eura, koji bi trebao biti u funkciji sredinom iduće godine, omogućit će se povećanje fleksibilnosti upravljanja postojećim transportnim kapacitetima te višestruko povećanje kapaciteta plinovoda prema Sloveniji.