UniCreditu i Ersteu fali kapitala, Intesi ne

Spas eura: Domaće banake u stranom vlasništvu usklađuju se sa propisima iz Bruxellessa

Aneli Dragojević Mijatović

UniCreditu, vlasniku Zabe, treba 7,38 milijardi eura dodatnog kapitala, a Erste Grupi 750 milijuna eura. Intesa SanPaolo, vlasnica PBZ-a, dovoljno je kapitalizirana

RIJEKA U sklopu sveobuhvatnog dogovora za spas eura ovaj je tjedan u Bruxellessu dogovoreno da će europske banke otpisati Grčkoj polovicu dugova. S tim u vezi moraju podići razinu adekvatnosti kapitala s dosadašnjih 7 na barem 9 posto, kako bi lakše podnijele gubitak po otpisu grčkih dugova. Grčkom dugu najviše su izložene grčke, a potom talijanske i španjolske banke, pa se sada zbrajaju učinci takvih mjera i procjenjuje koje će banke trebati dodatni kapital da bi udovoljile novim zahtjevima. Tako talijanski UniCredit, koji u Hrvatskoj posluje preko svoje banke-kćeri Zagrebačke banke, procjenjuje da bi mu moglo ustrebati 7,38 milijardi eura dodatnog kapitala kako bi udovoljio novim europskim propisima.   Općenito je europski bankovni regulator procijenio da ukupno pet najvećih talijanskih banaka treba 14,77 milijardi eura dodatnog kapitala kako bi se uskladile sa smjernicama Europske agencije za banke (EBA). UniCredit je jedina velika talijanska banka koja u ovoj godini nije povećavala kapital, a bančin izvršni direktor Federico Ghizzoni kazao je da banka već radi na mjerama jačanja kapitala pri čemu je mogućnost dokapitalizacije spomenuta u rujnu. Talijanska bankarska grupacija Intesa SanPaolo, u čijem je vlasništvu Privredna banka Zagreb, objavila je jučer da, slijedom procjena koje je objavila EBA, Grupi nije potreban dodatni kapital.




Agencije javljaju da u EBA-i procjenjuju da će grčkim bankama trebati 30 milijardi eura dodatnog kapitala kako bi nadoknadile gubitke na državnim obveznicama. To je ujedno najviši iznos među članicama eurozone. Španjolski zajmodavci morat će prikupiti 26,16 milijardi dodatnog kapitala, francuski 8,84 milijarde, njemački 5,18 milijardi, a austrijski 2,93 milijarde, pri čemu najveći dio tog iznosa otpada na Volksbank Group, navode u EBA-i, a prenosi Hina, te dodaje da će EBA konačnu procjenu ukupnog iznosa potrebnog za dokapitalizaciju 70 banaka u eurozoni objaviti u studenom, dok je u prvoj procjeni naveden iznos od 106 milijardi eura.



– Uzimajući u obzir kapitalnu pričuvu koju je procijenila EBA u odnosu na ukupnu izloženost i rizik zemlje s 30. lipnja 2011. na osnovu tržišnih cijena od 30. rujna 2011., stopa adekvatnosti kapitala iznosila bi oko 9,2 posto što je iznad minimalne razine od 9 posto, navodi se u priopćenju, uz opasku da je to preliminaran i indikativan rezultat koji će se ažurirati sukladno podacima s kraja rujna 2011. koje će analizirati banke i nadzorna tijela.   


Austrijski Erste Group, u sklopu kojeg posluje Erste banka u Hrvatskoj, jučer je priopćio da je u prvih devet mjeseci zabilježio neto gubitak od 973 milijuna eura zbog dužničke krize u eurozoni i problema u poslovanju u istočnoj Europi.   U istom razdoblju lani banka je bilježila neto dobit od 633,8 milijuna eura. U Ersteu su potvrdili prognozu o cjelogodišnjem neto gubitku u rasponu od 700 do 800 milijuna eura. Očekuju također da će se troškovi pokrivanja rizika u ovoj godini povećati na 2,3 milijarde eura. Izvršni direktor banke Andreas Treichl procijenio je također da će banci biti potrebno oko 750 milijuna eura dodatnog kapitala kako bi ispunila zahtjeve europskog bankovnog regulatora o stopi adekvatnosti kapitala od 9 posto.