Jadrolinija

Sopta: ‘Pozitivni efekti dvostruke integracije na hrvatski turizam primjećuju se i u našem prometu’

Marinko Glavan

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Biježimo promet na razini rekordne 2019. godine, kaže predsjednik uprave Jadrolinije



Hrvatska je ove godine ušla u šengensku zonu slobodnog kretanja i u eurozonu, što uvelike utječe na poslovanje praktički svih gospodarskih subjekata, a što to u smislu poslovanja i prilagodbe novonastalim okolnostima donosi nacionalnom putničkom brodaru pitali smo Davida Soptu, predsjednika Uprave Jadrolinije.


– Olakšano kretanje ljudi i robe pokretač je svih segmenata gospodarstva pa tako i pomorskog prometa. Možemo reći da smo bez poteškoća izvršili prilagodbu sustava na novu domicilnu valutu. Pozitivni efekti dvostruke integracije na hrvatski turizam primjećuju se i u našem prometu unatoč općem povećanju cijena usluga i dobara.


Pozitivni trendovi


Očekujete li veći promet putnika i vozila u odnosu na prošlu rekordnu godinu, kao posljedicu ulaska u Schengen i zašto? Što je pokazao dosadašnji promet u ovoj godini, posebno od početka turističke sezone, jesu li takva očekivanja opravdana, s obzirom na broj turista?




– Nakon pandemijskih godina u kojima smo zabilježili drastičan pad prometa od 40 posto, ova godina bilježi rast u odnosu na prošlu godinu od četiri posto što dokazuje da ove godine očekujemo konačni oporavak tržišta. Predsezona je pokazala dobre rezultate, bilježimo promet na razini rekordne 2019. godine, a povećanje broj vozila pokazuje nam da su se putnici okrenuli osobnom planiranju putovanja. Svakako ulazak Hrvatske u Schengen utječe na ove pozitivne trendove, te očekujemo ovakav rast u sezoni što dokazuju i brojke srpanjskih vikenda iza nas.


Kakve su reakcije putnika, što euro i Schengen znače za strane turiste, a što su donijeli domaćim putnicima?


– Jadroliniji su u primarnom fokusu svi njezini putnici te smo nastojali što jasnijom komunikacijom iskomunicirati promjene u načinu poslovanja, nove cjenike i sve što euro i Schengen znače za njihovo putovanje Jadrolinijom. Stranim turistima ukidanje granica utječe na jednostavnije i brže putovanje i dolazak do konačnih destinacija, a korištenje eura kao valute svakako izaziva pozitivne reakcije. Domaćim putnicima koji su s nama tijekom cijele godine, ove promjene nisu značajnije utjecale na iskustvo u korištenju naših usluga lokalnog prijevoza. Zaključno, olakšana mobilnost prema željenim destinacijama i jedinstvena valuta svakako utječe na cjelokupan dojam putovanja i pozitivnu sliku Hrvatske kao turističke destinacije.


Dio domaćih putnika se žali da je i Jadrolinija prelazak na euro iskoristila za neopravdano povećanje cijena? Koliko su rasle cijene u ovogodišnjoj turističkoj sezoni, u odnosu na prošlu i zbog čega, s obzirom na to da je cijena goriva zapravo niža nego lani, a Vlada je mjerama ograničila i rast drugih energenata, poput električne energije?


Foto Mateo Levak


– Jadrolinija je korigirala sezonske cijene zbog porasta troškova koji nastaju uslijed redovnog obavljanja usluge javnog prijevoza, dok su cijene za otočane nepromijenjene tijekom cijele godine. Cijena za prijevoz vozila porasla je za 2,50 eura, a za putnike 0,80 eura. Uspoređujući cijene karata za trajekte na Jadranu s primjerice Grčkom, Italijom ili Španjolskom na Mediteranu ili pak sa Skandinavijom, moramo istaknuti kako su one ispod razine navedenih tržišta.


Lideri na Mediteranu


Strahujete li da bi uvođenje eura i ulazak u šengensku zonu moglo izazvati i pojačani interes konkurencije iz drugih zemalja EU-a za održavanje linija na Jadranu u budućnosti i kako se Jadrolinija kani zaštititi od toga?


– Jadrolinija posluje na  liberaliziranom tržištu od 2017. godine te je osvojila sve linije za koje se natjecala. Konkurencije se ne bojimo posebice ako ona može ponuditi višu kvalitetu usluge za putnike. Jadrolinijina najveća prednost je flota koja je prilagođena potrebama državnih linija i našim otocima. S druge strane, investicije u obnovu flote prate rast tržišta te na to odgovaramo brodovima većeg kapaciteta, ali i nadstandardom u sigurnosti i komforu koji osiguravamo putnicima. Po floti, kapacitetu flote i starosti brodova, mi smo među tri najbolja brodara na Mediteranu. Siguran sam da ćemo to ponovo dokazati na natječajima koji predstoje.


Može li i kako Jadrolinija iskoristiti uvođenje eura i ulazak u šengensku zonu za snažniji iskorak na međunarodno tržište? U prvom redu ono na linijama koje u ljetnim mjesecima povezuju talijansku i hrvatsku obalu, ali i drugdje?


– U međunarodnom segmentu plovidbe, Jadrolinija plovi na rutama Zadar – Ancona, Split – Ancona, Split – Bari i Dubrovnik – Bari. Navedene destinacije povezuje trajektom »Marko Polo« s kabinama za noćenje uz odgovarajuću ugostiteljsku ponudu. Noviji i veći brodovi koji nude raznoliki sadržaj na samom brodu Jadroliniji će omogućiti kvalitetnije povezivanje i konkurentsku prednost na međunarodnim linijama, ali i iskorak izvan okvira postojećih linija. Također, ukidanje carinskih kontrola s državama članicama definitivno pruža nove mogućnosti i otvaraju nove vidike u planiranju naših međunarodnih linija.


Stabilizacija poslovanja


Kako će se prelazak na euro odraziti na ovogodišnje financijske rezultate? Lani je sezona bila rekordna, ali je prethodnih godina kompanija ostvarila manjak prihoda, zbog čega je iz proračuna intervenirala i država, dodijelivši Jadroliniji značajna dodatna sredstva. Hoće li dodatna pomoć države biti potrebna i ove ili iduće godine?


– Jadrolinija je trenutne ugovore o obavljanju javnog linijskog pomorskog prijevoza u najvećoj mjeri sklopila 2017. godine. U vrijeme trajanja tih ugovora, svjetsko gospodarstvo pogođeno je posljedicama pandemije koje nitko ni u kojoj mjeri nije mogao predvidjeti. Dodatno, energetska i inflatorna kriza usporile su gospodarske i investicijske aktivnosti radi općeg porasta svih troškova poslovanja. Upravo stoga, Vlada RH je Jadroliniji, kao i ostalim pogođenim gospodarskim subjektima, omogućila dodatna sredstva za stabilizaciju poslovanja. Vjerujemo da će pozitivni rezultati prometa i hrvatskog turizma, ove i narednih godina, pridonijeti smanjivanju negativnih efekata kriza iza nas.


Kako će se veći prihodi zbog viših cijena odraziti na primanja zaposlenih u Jadroliniji? Nedavno ste potpisali novi Kolektivni ugovor, što on donosi zaposlenicima, realno, s obzirom na visoku stopu inflacije u prošloj i ovoj godini?


– Sretni smo i ponosni što smo nakon 25 godina potpisali Kolektivni ugovor za pomorce u linijskom pomorskom prijevozu što jasno dokazuje da nam je briga o zaposlenicima na prvom mjestu. Novim Kolektivnim ugovorom uređuju se radni i socijalni standardi temeljem kojih se sklapaju ugovori o radu pomoraca s brodarima kako je propisano Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. Konkretno, povećava se iznos pomorskog dodatka, hranarine, kao i same plaće pomoraca.


Strateški cilj


Hoće li prelazak na euro utjecati na dinamiku planirane nabave novih brodova. Zadnji novi brod koji je Jadrolinija nabavila bio je katamaran »Jelena«, prije pet godina, a od tada su nabavljani rabljeni. Kada će krenuti nabavka novogradnji i koliko će ih biti?


– Nakon pandemijskih godina, energetske i inflatorne krize, koje su skoro pa zaustavile investicije u cijelome svijetu, Jadrolinija nastavlja sa snažnim investicijskim ciklusom.


Bez obzira na izazovna vremena, nastavljamo u investiranje u brzobrodsku obnovu, ali i trajektni dio flote, kako bi na predstojećim koncesijskim natječajima zadržali lidersku poziciju. Razvijamo projekte brodova za gradnju, ali i pratimo tržište brodova koje nam može ponuditi novogradnje i rabljene brodove.


Svakako, obnova flote u svim segmentima, strateški je cilj Jadrolinije na kojem intenzivno radimo.


Brodovi na hibridni pogon u drugoj polovini 2026.


Što je s natječajem za gradnju triju novih brodova na hibridni pogon, na kojemu u prvom pokušaju niti jedan od ponuđača nije ispunio tražene uvjete, kada će biti proveden novi natječaj i koji će biti rokovi za isporuku ovih brodova?


– Na javnom natječaju za prikupljanje zahtjeva za sudjelovanjem za gradnju niti jedno brodogradilište nije zadovoljilo sve tehničko-pravne uvjete natječaja. Ovaj je natječaj poništen te je ubrzo objavljen novi, a sve u skladu sa smjernicama javne nabave čiji smo obveznik. Gradnja brodova bit će sufinancirana iz europskih fondova, odnosno iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a rok za završetak projekta je druga polovina 2026. godine.