Slovenija je uputila Hrvatskoj službeni prijedlog za gradnju nove zajedničke nuklearne elektrane Krško 2, a prijedlog je za Hrvatsku daleko nepovoljniji od sadašnjeg načina upravljanja nuklearkom u kojoj svaka strana ima 50 posto udjela.

Prema slovenskom prijedlogu, na koji se Hrvatska treba očitovati do konca rujna, najkasnije početkom listopada, Hrvatskoj se nudi tek jedna četvrtina suvlasništva u budućoj nuklearki i to bez prava odlučivanja, drugu četvrtinu dobilo bi slovensko državno elektroenergetsko poduzeće GEN, dok bi slovenska vlada imala 51 posto vlasništva nad nuklearkom.

Osim toga, Hrvatska, prema istom prijedlogu, ne bi smjela koristiti struju proizvedenu u Krškom nego bi, shodno suvlasničkom udjelu, dobila četvrtinu profita od prodaje struje isključivo na slovenskom tržištu.

Interes postoji

– Ovakav maćehinski prijedlog hrvatska strana bi trebala odbiti, kategorički poručuje predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva Davor Grgić i dodaje da bi i Slovencima bilo bolje da su ponudili način dosadašnjeg upravljanja nuklearkom u kojem je svaka strana proizvedenu električnu energiju koristila kako je htjela.

Ne treba nam profit od prodaje struje, kaže Grgić, treba nam struja koju onda Vlada može koristiti, pimjerice, kao subvencionirani energent za socijalno ugrožene i slično.

Davor Grgić / Foto Davor Kovačević

Još prije nepuna tri mjeseca, podsjetimo, tijekom susreta slovenskog i hrvatskog premijera na graničnom prijelazu Vinica iskazana je načelna spremnost za gradnju nove zajedničke nuklearke.

Premijer Plenković je rekao da je Hrvatska zainteresirana za nastavak suradnje, dok je slovenski premijer Golob poručio da su »jako zainteresirani da Republika Hrvatska sudjeluje u pripremi toga projekta«, no najava konkretnijih aktivnosti i detalja oko suvlasništva i načina upravljanja budućom nuklearkom nije bilo.

Prošlog je tjedna, pak, ministar gospodarstva Ante Šušnjar na brifingu s novinarima rekao da mu je »želja da nuklearna elektrana nikne na hrvatskom tlu«, a prekjučer, tijekom aktualnog prijepodneva u Saboru, već se počela spominjati i lokacija hrvatske nuklearke na mjestu sadašnje termoelektrane Plomin.

Zastupnik IDS-a Dalibor Paus zatražio je od ministra Šušnjara jasan odgovor na pitanje razmatra li se mogućnost gradnje nuklearne elektrane na toj lokaciji.

O konkretnim lokacijama sud će na kraju donijeti struka, odgovorio mu je ministar Šušnjar i podsjetio da se TE Plomin mora ugasiti do 2032./33. godine.

– No, što se tiče sigurnosti opskrbe električnom energijom, Vlada i Ministarstvo o tome vode računa, a struka je ta koja će reći može li se tamo graditi nešto u smislu malog modularnog reaktora, izjavio je.

Na temelju njegovog odgovora, Paus je zaključio da se to ipak razmatra kao jedna od mogućih lokacija.

Podrobna analiza

Stručnjaci upozoravaju da je jedina lokacija na kojoj su provedena sva potrebna istraživanja za gradnju nuklearne elektrane Privlaka kod Ivanića. U vrijeme bivše Jugoslavije razmatrala se i lokacija u Erdutu, nuklearka se trebala zvati »Slavonija«, no raspadom federacije odustalo se od gradnje atomske centrale u vinorodnom području.

Za lokaciju sadašnje TE Plomin Grgić kaže da nije provedeno nijedno istraživanje, no navodi da je riječ o dobroj lokaciji zbog blizine energetskog i industrijskog čvorišta, a to je, kaže, grad Rijeka.

Stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić kaže da o lokacijama buduće neuklearke sada ne bi trebalo uopće izlaziti u javnost. Svaka lokacija koja se odabere, kaže, bit će odabrana na temelju podrobne analize svih aspekata; mogućnosti dopremanja opreme, sigurnosti, utjecaja na biološki svijet, blizini naselja, razvijenosti električne mreže, seizmičkih aktivnosti i slično.

Tonči Tadić / Foto Sandra Simunovic/PIXSELL

– Razne opcije su u igri i nijedna nije definirana. Sigurno je jedino da Krško 2043. godine prestaje s radom i da Hrvatska u idućih 20 godina mora dobro promisliti, pripremiti se i odvagati koja joj je najbolja opcija – Krško 2, vlastita nuklearka ili serija malih reaktora, a svaka od njih je za Hrvatsku dobra, kaže Tadić i dodaje da bi u međuvremenu trebalo prestati doživljavati nuklearnu energiju kao opasnu jer je ona, u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije, najbolji put za dekarbonizaciju kojemu teži i Europska unija, a krajnji cilj je potpuno izbaciti fosilna goriva iz proizvodnje električne energije ako je ikako moguće.

Pritom upozorava da je Hrvatska izgubila stručni i znanstveni kadar za nuklearnu energiju koji je imala 80-ih godina prošlog stoljeća jer je ukinula »nuklearne« znanstvene predmete na fakultetima pa se izgubio i interes kod mladih za takvim studijima te bi takve predmete trebalo ponovno pokrenuti na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Fakultetu strojarstva i brodogradnje, odnosno pripremiti i znanstvene kadrove i ustanove koje će pratiti cijeli proces.

Modularni sustavi

Dok su buduća hrvatska ili zajednička hrvatsko-slovenska elektrana još uvijek pod znakom pitanja, sasvim je jasno da Hrvatska želi graditi male modularne reaktore na svojem teritoriju, kako je najavljeno nakon sastanka radne skupine za izradu Zakona o nuklernoj energiji održanog u Ministarstvu gospodarstva krajem veljače, na kojemu je ministar Šušnjar izrazio odlučnost da »pozicioniramo Hrvatsku na nuklearnoj karti svijeta koja trenutno nije tamo«.

Tadić podsjeća da sve članice Europske unije razmišljaju o malim modularnim reaktorima, čak i one koje nikada nisu imale veze s nuklernom energijom, poput Irske.

Kojim će putem krenuti Hrvatska – u gradnju nove nuklearke sa Slovencima, gradnju vlastite elektrane ili postavljanje niza malih modularnih reaktora još uvijek nije poznato, a Tadić kaže da bi se čak mogle realizirati i sve tri opcije, uz uvjet povoljnije slovenske ponude.

Odgođen referendum u Sloveniji

Slovenci su u studenom prošle godine trebali izaći na referendum o gradnji druge nuklearke u Krškom, no referendum je odgođen do daljnjega, a prema riječima hrvatskog člana uprave zajedničke nuklearke Saše Medakovića referendum se, izgleda, neće održati ni u idućih nekoliko godina.