Reuters
Bloomberg piše da su Rusi zainteresirani za ulaganja u zemljama poput Hrvatske, Mađarske, Srbije, Slovenije ili Slovačke, jer malim zemljama treba jako puno novca
Neočekivani financijski napor Sberbanka da spasi Agrokor od urušavanja skrenuo je pažnju hrvatske javnosti na tu najveću rusku banku, koja je u većinskom državnom vlasništvu. Mnogi na Zapadu već godinama je nazivaju moćnim sredstvom Rusije za širenje njezinog ekonomskog utjecaja u zemljama srednje i jugoistočne Europe.
Domaći i inozemni promatrači, uključujući i Bloomberg, vjeruju da će Sberbank putem spašavanja najveće hrvatske kompanije znatno ojačati politički utjecaj Rusije i u Hrvatskoj, koja je članica Europske unije i NATO-a. Budući da je Agrokor i najveća regionalna kompanija, postupno preuzimanje kontrole Sberbanka nad poslovanjem i budućnošću posrnulih Todorićevih tvrtki omogućit će službenoj Moskvi i predsjedniku Vladimiru Putinu širenje njihova utjecaja u Srbiji, Sloveniji te Bosni i Hercegovini.
Zapad i Rusija često su dobro surađivali nakon raspada Sovjetskog saveza, ali stvari su se zaoštrile potkraj mandata administracije američkog presjednika Baracka Obame, koja je ohrabrila pobunjenike u Kijevu da sruše legalno izabranog proruskog presjednika Ukrajine. Kad je Moskva na to odgovorila pripajanjem Krima, odnosi su se jako zategnuli. Neuspješna demokratska kandidatkinja za predsjednicu SAD-a Hillary Clinton optuživala je republikanskog protukandidata Donalda Trumpa za veze s Rusijom, a tu zemlju za miješanje u unutarnje stvari SAD-a. Međutim, stvari se polako mijenjaju. Ovih dana američki su mediji objavili infomacije koje pokazuju da su s ruskim firmama i lobistima neizravno povezani obitelj Billa i Hillary Clinton, kao i šef izborne kampanje Demokratske stranke John Podesta. Zanimljivo jest da je u nekim lobiranjima u SAD-u, za ukidanje sankcija Rusiji, veliku ulogu imao upravo Sberbank.
Sberbank ima dugu povijest, jer njegovi počeci datiraju još iz prve polovine 19. Stoljeća. Prošao je mnoge preobrazbe, a danas je prerastao ne samo u vodeću rusku banku, nego i u najveću pojedinačnu kompaniju u toj golemoj zemlji. Drži oko trećinu ruskih depozita, zapošljava 330 tisuća ljudi i djeluje putem tisuća poslovnica u svih 11 vremenskih zona. Reuters je ovih dana objavio da je Sberbank prošle godine postigao rekordnu dobit od 9,5 milijardi dolara, a da je njegovo poslovanje profitabilnije od bilo koje velike banke na Zapadu, unatoč tome što je u državnom vlasništvu.
Činjenica da Sberbank iz godine u godine sve uspješnije posluje, ukazuje i na oporavak ruskog gospodarstva. Neizravno, to je pokazatelj da sankcije Zapada, koje su 2014. uvedene protiv Rusije zbog pripajanja Krima, nisu postigle učinak. Reuters primjećuje da ruske vlasti, po svemu sudeći, nisu zabrinute zbog sve većeg tržišnog udjela Sberbanka u toj zemlji, iako bi trebale biti. Međutim, istodobno uočava da je Sberbank ojačao poziciju na domaćem terenu zato što su mu zapadne sankcije, koje se odnose i na ruski financijski sektor, otežale širenje operacija u inozemstvu.
Povećan utjecaj u srednjoj Europi i na Balkanu
– Ruski bankovni sektor postao je oligokracija, požalio se jedan od 550 ruskih bankara koji primjećuju da im Sberbank preotima klijente. Kad god Sberbank snizi kamate, mi moramo za njim, rekao je taj bankar Reutersu, pod uvjetom da ostane anoniman.
Sličan proces primjećuje se i na Zapadu. Tamo su brojne najveće britanske, njemačke, američke i ostale banke kažnjene zato što su se godinama međusobno dogovarale o referentnoj kamatnoj stopi, recimo o Liboru. Pritom, vodeće zapadne banke nisu iza scene dogovarale snižavanje kamata građanima, državama i poduzećima, nego povećavanje kamata.
Sberbank povećava utjecaj u srednjoj Europi i na Balkanu djelomice zato što ruske banke kredite daju pod povoljnijim uvjetima od zapadnih. Primjerice, Kremlj je Mađarskoj osigurao kredit od 10 milijardi dolara uz rok otplate na 30 godina, uz kamate ispod tržišnih, kako bi Budimpešta mogla dograditi svoju nuklearnu elektranu i ojačati energetsku neovisnost zemlje. Sberbank je preuzeo vlasništvo nad austrijskim Volksbankom i njegovim podružnicama u drugim državama, ali i nad turskim Denizbankom – da spomenemo smo neke. Najveći dio dugova Agrokora drži Sberbank, koji je hrvatskoj kompaniji također dao povoljne kredite, a gleda mu kroz prste ako ih ne može redovito vraćati.
Osvajaju s povoljnim kreditima
Nema sumnje da tim povoljnim kreditima Rusija kao država, koja ima vlasničku kontrolu nad najvećim svojim bankama, širi svoj politički utjecaj u Europi. Agencije pišu da se politička razina priče vidjela i u istupu ruskog veleposlanika u Hrvatskoj, Anvara Azimova, koji je u veljači javno upozorio Agrokor da ga Rusi neće spašavati »ako ne surađuje«. Kasnije, Azimovljev je nastup neočekivano kritizirao Herman Gref, direktor Sberbanka, tvrdeći da je veleposlanik pridonio nervozi na tržištu oko Agrokora. Bloomberg smatra da je to, vjerojatno, dogovorena podjela uloga.
– Sberbank javno igra ulogu dobrog policajca, a Azimov lošeg, piše Bloomberg. Znakovito jest da su obojica povezana s ruskim političkim vrhom. Azimov je veleposlanik od povjerenja, a Gref je bivši ministar gospodarstva, kojeg se također smatra bliskim predsjedniku Putinu. Bloomberg piše da su Rusi zainteresirani za ulaganja u zemljama poput Hrvatske, Mađarske, Srbije, Slovenije ili Slovačke, zato što su to male zemlje, pa im ne treba jako puno novca da bi u njima stekli utjecaj. Nema sumnje da na sličan način u srednjoeuropskim i balkanskim državama utjecaj zadobivaju zapadne banke i države, koje su nakon 1990. preuzele velik dio vlasništva nad bankama u tranzicijskim zemljama, osobito u Hrvatskoj. Međutim, ruski utjecaj mnogi na Zapadu smatraju nepoželjnim, iako je riječ o europskoj državi bez koje je, očito, teško rješavati bitne europske, regionalne, pa čak i nacionalne probleme.
