Ministar financija

S Primorcem smo pričali o novim Vladinim mjerama: “Imamo dovoljno novca da očuvamo standard naših građana”

Jagoda Marić

Marko Primorac / Foto Davor Kovačević

Marko Primorac / Foto Davor Kovačević

Za narodnu obveznicu su bili zainteresirani i mladi i umirovljenici. Najčešći iznos uplate bio je 10.000€, a značajan broj građana je upisao minimalan iznos od 500€, kaže Marko Primorac



Hrvatska je prvi put izdala narodnu obveznicu i država se kroz prodaju tog papira zadužila za 1,35 milijardi eura kod 45 tisuća građana.


Takvu mogućnost ministar financija Marko Primorac najavio je jako brzo nakon preuzimanja dužnost prošlog ljeta, a prvo je izdanje prošlo tako glatko da dio analitičara sada savjetuje da se ono ponovi.


U tjednu kad je ta obveznica uvrštena na Službeno tržište Zagrebačke burze, ministar Primorac odgovorio je pismenim putem na naše pitanje ima li mogućnosti za još izdanja narodnih obveznica, ali i još neka pitanja koja se tiču javnih financija.


Veliko povjerenje




Je li vas iznenadio interes građana za narodnu obveznicu ili se sve rasplelo prema očekivanjima?


– Interes građana bio je veći od očekivanog. Doduše, s obzirom na to da do sada građani nisu mogli sudjelovati izravno u ovakvim izdanjima, bilo je jako teško procijeniti potencijalni interes.


Unatoč tome što je ukupan iznos depozita prilično visok i što su pasivne kamatne stope, dakle kamatne stope na depozite, izrazito niske, nitko nije mogao sa sigurnošću reći kakav će interes biti.


Obveznica kao vrijednosnica nije jednostavan ulagački instrument, posebice ako se radi o duljim rokovima dospijeća, kada je vrednovanje obveznica i usporedba s drugim investicijskim prilikama iznimno složeno.


Zbog toga smo se i odlučili za kraći rok dospijeća, od dvije godine, kako bi za građane ovo ulaganje bilo što sličnije oročenom depozitu.


No, osim ekonomskog vrednovanja ove mogućnosti ulaganja, građani su upisom obveznica iskazivali i svoj stav o kredibilitetu naše fiskalne i ekonomske politike.


To je ono što nas posebno veseli i na čemu smo zahvalni svim građanima koji su nam poklonili povjerenje. Ulaskom u europodručje i pristupanjem Europskom stabilizacijskom mehanizmu, sigurnost ulaganja u Hrvatsku dodatno je povećana. Hrvatska nikada nije bila sigurnija ulagačka destinacija.


Naši građani su to itekako prepoznali pa ovo izdanje obveznice predstavlja iznosom najveće ulaganje građana u jedan vrijednosni papir u povijesti hrvatskog tržišta kapitala.


Zašto je bio toliki otpor pojedinih analitičara? Kako su banke gledale na to da se zadužite kod građana?


– Sama ideja za izdavanje ove obveznice naišla je na gotovo nepodijeljeno odobravanje kako stručne, tako i opće javnosti, uključujući i banke.


Bilo je nekih marginalnih osporavanja same ideje od strane zaista rijetkih pojedinaca koja su prvenstveno bila politički motivirana, dovodeći u svezu izdavanje obveznice s kamatom koja je značajno povoljnija od kamata na depozite u bankama, insinuirajući da tako »kupujemo« glasove za buduće izbore.


Upravo kako bi izbjegli bilo kakve spekulacije, obveznice su bile dostupne kako za građane, tako i za institucionalne investitore pod jednakim uvjetima.


S druge strane, mogli su se čuti i prigovori kako je kamata, s obzirom na stopu inflacije, preniska. To je relativno točno, ali još jednom napominjem kako je kamata na ovu obveznicu puno viša od kamate na štednju u bankama.


Namjera nam je upravo bila pružiti štedišama isplativiju alternativu. Mogli su se čuti i glasovi da je ova obveznica namijenjena bogatima.


Međutim, struktura ulagača u ovu obveznicu demantirala je i tu bojazan budući da je najčešći iznos uplate bio 10.000 eura, a značajan broj građana je upisao minimalan iznos od 500 eura. Htio bih napomenuti i da su za izdanje ove obveznice interes pokazali mladi, ali i umirovljenici.


Financijsko opismenjavanje


Nakon što je izdanje prve narodne obveznice dobro prošlo, pojedini analitičari, konkretno Željko Lovrinčević, smatraju da bi država već ove jeseni, nakon očekivane dobre turističke sezone, trebala razmisliti o tome da ide u još jedno izdanje takve obveznice. Bavite li se uopće takvom idejom? Što smatrate argumentima za takvo izdanje, a što mu ne ide u korist?


– Očekivao sam kako će nakon dobro prihvaćene ideje, širokog konsenzusa i uspješne realizacije ovog projekta biti legitimno postavljeno pitanje zbog čega se uopće zadužujemo bilo gdje osim kod građana, posebice stoga što je ovim izdanjem mobiliziran tek jedan manji dio štednje.


Odgovor je jednostavan. Cilj ove operacije bio je, između ostaloga, proširiti bazu investitora. Taj korak je bio vrlo uspješan. No, moramo voditi računa i o drugim investitorima koji su spremni pratiti državu i u dugoročnim projektima i izdanjima pa će Ministarstvo financija preostala planirana izdanja za ovu godinu strukturirati prema inozemnim i domaćim institucionalnim investitorima s ciljem povećanja ročnosti portfelja javnog duga.


Cilj upravljanja javnim dugom je osiguranje financijskih sredstava za državu uz najniži trošak i minimalan rizik. Sukladno tome, država sljedeća izdanja mora planirati na znatno duže rokove.


Za sada smo procijenili kako interes za takve dugoročnije obveznice u sektoru građanstva ne bi bio značajan. Svi oni koji su uložili u ovo izdanje obveznica svjesni su kako je njihov prinos zajamčen ako obveznicu drže do dospijeća.


Vezati sredstva, na primjer, na rok od 10 godina za prosječne građane bilo bi ipak malo previše. Želim naglasiti kako smo ovim izdanjem ostvarili i brojne popratne koristi, u prvom redu u smislu edukacije građana o tržištu kapitala i unapređenju financijske pismenosti što će pridonijeti i jačanju uloge financijskih institucija i fondovskih društava u kreiranju adekvatnih ulagačkih mogućnosti namijenjenih tzv. retail sektoru tj. sektoru građanstva jer je očito da interes postoji.


Podsjetit ću kako Ministarstvo financija, s drugim dionicima, uključujući javni, privatni i neprofitni sektor, unazad nekoliko godina poduzima različite aktivnosti u cilju unaprjeđenja financijske pismenosti građana.


Građane je potrebno kontinuirano i sustavno upoznavati sa širokom lepezom financijskih proizvoda, uključujući sve sastavnice takvih proizvoda, kako bi bolje upravljali svojim financijama i donosili informirane financijske odluka.


Prosječne kamate na oročene depozite u eurozoni su još u studenome bile 1,26 posto, za to vrijeme kod nas su banke nudile kamate od 0,01 ili 0,02 posto. Građanima nije jasno zašto je razlika tako velika, posebice što većina naših banaka ima banke matice u europskim zemljama u kojima je kamata na oročenje toliko veća. Kako je to moguće?


– Europska središnja banka (ECB) tek je u srpnju prošle godine podigla depozitnu kamatnu stopu na 0,01 ili 0,02 posto, a od 2019. godine je bila -0,5 posto.


Uslijedila su nova povećanja i to na 0,75 posto u rujnu, 1,50 posto u studenom te dva posto u prosincu 2022. godine. Poslovne banke u europodručju počele su ostvarivati te stope na ukupan iznos depozita pri svojim nacionalnim središnjim bankama, te su dio tog kamatnog prihoda preusmjerile na povećanje pasivnih kamatnih stopa za svoje deponente.


Republika Hrvatska tada još nije bila u eurosustavu, pa su poslovne banke na depozite kod HNB-a ostvarivale nula posto kamata.


U veljači je depozitna kamatna stopa u ECB-u povećana na 2,50 posto, a očekuje se njen daljnji rast u ožujku na 3 posto. Poslovne banke u Hrvatskoj, sada kao članice Eurosustava, ostvaruju te kamatne stope na svoje depozite, pa se očekuje kako će postupno podizati i pasivne kamatne stope u korist svojih klijenata.


Nove mjere


Vlada priprema nove mjere od 1. travnja, na što sve građani mogu računati?


– Vlada će sljedeći tjedan konačno definirati i javnost obavijestiti o cjelovitom paketu mjera pomoći kako građanima, tako i gospodarstvu, s ciljem lakšeg suočavanja s posljedicama još uvijek prisutne energetske krize i visoke inflacije.


No, već sada mogu reći kako ćemo i nadalje osigurati prihvatljive cijene struje, plina i ostalih energenata kao i dohodovne potpore za najugroženije građane.


Već na prošloj sjednici Vlade utvrđen je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim se produžuje primjena snižene stope PDV-a od 5 posto na isporuku prirodnog plina i toplinske energije te na isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke.


Osim toga, na istoj smo sjednici utvrdili Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima kojim se povećava koeficijent za izračun osnovice samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna s 0,8 na 1,2 čime se povećava njihova socijalna sigurnost, a ukida se i dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopama jedan posto i tri posto na mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju koji se plaća na teret državnog proračuna ili ga umirovljenici plaćaju sami iz svojih mirovina.


Očekujemo kako će Hrvatski sabor ove zakone izglasati do konca ovog mjeseca te će isti stupiti na snagu s 1. travnja ove godine.


Koliko će to državu koštati?


– Kada paket bude definiran do zadnjeg detalja izvijestit ćemo i o tome. Procjenjuje se kako će predložene mjere za daljnju primjenu snižene stope PDV-a imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od 34,5 milijuna eura za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2023., odnosno smanjenje od 11,5 milijuna eura za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2024.


Povećanje koeficijenta za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima s 0,8 na 1,2 kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna obuhvaća oko 1.500 osoba, a procjena je kako će za osam mjeseci u 2023. taj trošak za državni proračun iznositi 2,3 milijuna eura, dok se na godišnjoj razini taj trošak procjenjuje na 3,4 milijuna eura.


Ukidanje dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi 1 i 3 posto na mirovine smanjit će se prihodi HZZO-a za 67,7 milijuna eura u 2023. godini te za 101,6 milijuna eura u 2024. i 2025. godini.


Kako se dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji plaća na teret sredstava državnog proračuna, rashodi državnog proračuna smanjit će se za 56,9 milijuna eura u 2023. te za 85,4 milijuna eura u 2024. i 2025. godini.


Doprinos koji bi po stopi od tri posto platili sami umirovljenici iz svojih mirovina (njih 32.000 tisuće) iznosio bi 10,8 milijuna eura za 2023., te 16,2 milijuna eura u 2024. i 2025., te će se ukidanjem navedenog doprinosa povećati raspoloživi dohodak ove skupine umirovljenika.


Iako se ovim mjerama smanjuju prihodi HZZO-a, zdravstvena zaštita građana zadržat će se na istoj razini jer je predloženim izmjenama zakonodavnog okvira kojim je uređeno obvezno zdravstveno osiguranje predviđeno da za pokriće prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja Republika Hrvatska može osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu, sukladno potrebama i u skladu s fiskalnim mogućnostima.


Reforma fiskalnih pravila


Europska komisija poziva na postrožavanje fiskalnih pravila, iako ne još uvijek na povratak na pravila koja su vrijedila desetljećima. Stižu poruke da treba smanjiti potpore koje nisu ciljane i pojačati investicije. Hrvatska po fiskalnim kriterijima ne stoji loše, prijedlog proračuna za ovu godinu kaže da se držimo i trenutno suspendiranih pravila, ali može li inicijativa Komisije smanjiti mogućnosti interventnih mjera u budućnosti?


– Na razini Europske unije već dulje vrijeme raspravlja se o reformi fiskalnih pravila, a glavni ciljevi su postizanje održivog javnog duga i gospodarskog rasta.


Predloženom reformom nepromijenjene ostaju referentna vrijednosti proračunskog deficita od 3 posto BDP-a i granica javnog duga od 60 posto BDP-a.


Cilj je u srednjoročnom razdoblju postupno smanjiti omjer javnog duga i BDP-a kako se ne bi ugrozio gospodarski rast. Osim toga, nastoji se diferencirati fiskalne zahtjeve na temelju utvrđenog stupnja rizika u državama članicama te potaknuti države članice na provođenje reformi i investicija kao i na provedbu mjera fiskalne konsolidacije.


Europska komisija u smjernicama za fiskalnu politiku u 2024. nastoji osigurati razboritije fiskalne politike i veći stupanj održivosti javnih financija.


U tom kontekstu, smjernice daju kvalitetan okvir, ali je važno voditi računa o tome kako je ekonomska situacija i dalje obilježena značajnim rizicima i neizvjesnostima na koje svaka država članica mora biti u mogućnosti pružiti primjeren i pravovremeni odgovor, vodeći pri tome računa o fiskalnoj stabilnosti, ali i o inflatornim pritiscima.


Hrvatske javne financije su stabilne, a fiskalna pravila – kakva god ona bila – ostavljaju nam dovoljno prostora za ciljane privremene intervencije s ciljem očuvanja životnog standarda naših građana i osiguranja preduvjeta za daljnji gospodarski rast i razvoj.


Koliko ja sam EU potaknuo inflaciju zaduživanjem kako bi državama osigurao silan novac za oporavak i otpornost? Nije valjda taj silan novac bio bez utjecaja.


– Što se tiče uzroka inflacije, analize renomiranih institucija ukazuju kako su glavni uzročnici inflacije vezani uz prolongirane negativne posljedice pandemije koronavirusa, od kojih se ističu prekidi u lancima opskrbe, kao i ruska agresija na Ukrajinu, što je imalo za posljedicu izuzetno visoke cijene energije.


Prema nedavno objavljenim Zimskim prognozama Europske komisije inflacijska očekivanja za europodručje su ublažena, tako da se u 2023. godini očekuje inflacija od 5,6 posto, a u 2024. od 2,5 posto.


S obzirom na to da se provedba Mehanizma za oporavak i otpornost, a time i korištenje sredstava, predviđa do kraja 2026., pri čemu se istovremeno u tom razdoblju projicira značajno smanjenje inflacije, očito ne postoji snažna korelacija između provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost i stope inflacije.


Euro donio niže kamate


Europska centralna banka najavljuje sredinom ožujka podizanje kamatnih stopa za dodatnih 0,5 postotnih poena. Koliko će biti skuplje zaduženje države, ali i građana?


– Kretanje kamatnih stopa koje banke nude građanima i poduzetnicima obično je usklađeno s kretanjem stopa koje određuje Europska središnja banka, iako na njega utječu i drugi čimbenici.


Stoga se najavljeno povećanje ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke s ciljem obuzdavanja inflacije može odraziti i na kamatne stope na kredite građanima, ali i na zaduživanje države.


Ne zaboravimo kako su kamatne stope na kredite u Hrvatskoj trenutno niže nego u državama članicama Europske unije koje nisu uvele euro.


Primjerice, kamatne stope na stambene kredite i kredite poduzetnicima u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj i Rumunjskoj veće su nego u Hrvatskoj, što je zasigurno jedna od najvećih prednosti uvođenja eura. Slično je i s troškovima zaduživanja države.


Nije točno da strani lanci nisu prijavili dobit


U utorak je u Saboru predsjednik Saveza udruga malih trgovaca Damir Aščić istaknuo da pojedini maloprodajni lanci u stranom vlasništvu deset godina nisu prijavili dobit koju mali trgovci uredno prijavljuju i plaćaju porez. Koriste li strani lanci doista transferne cijene da bi platili što manje dobiti u Hrvatskoj, koja s obzirom na inflaciju sigurno ne bi trebala biti mala? Kako tome stati na kraj?


– Moram demantirati navod da pojedini strani trgovački lanci deset godina nisu prijavili dobit. Što se tiče zlouporabe metode transfernih cijena u iskazivanju prihoda, te u konačnici i ostvarene dobiti pojedinih trgovačkih lanaca, moram istaknuti kako Porezna uprava nadzire primjenu odredbi o transfernim cijenama te ako utvrdi zlouporabu tih odredbi, nalaže poreznom obvezniku pravilan izračun porezne obveze.


Našim zakonodavnim okvirom utvrđeno je kako cijene i drugi ugovorni odnosi između povezanih osoba moraju biti utvrđene prema tržišnim uvjetima. Dakle, moraju biti izjednačene s onima koje bi se postigle ili ugovorile između nepovezanih osoba.