ZAGREB – Hrvatski robni izvoz oporavlja se od pandemijskog pada i od siječnja do kraja kolovoza ove godine njegova je vrijednost bila 87,7 milijardi kuna, što je 17,2 milijarde kuna više nego lani u istom razdoblju. Tako je u osam ovogodišnjih mjeseci vrijednost izvoza porasla gotovo za četvrtinu u odnosu na prošlu godinu.

No, vrijednost robnog izvoza veća je i u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu i to za 13,4 milijarde kuna, što je rast od 18 posto. I dok će se Hrvatska još mučiti s povratkom rezultata izvoza usluga, odnosno s prihodom od turizma na vrijeme prije pandemije, robni se izvoz još lani pokazao žilavijim, jer je i njegov pad bio znatno manji, odnosno vrijednost robnog izvoza u prošloj je godini pala manje od jedan posto.

Sirova nafta

S obzirom na to da Državni zavod za statistiku u svom pregledu daje podatke o vrijednosti izvoza, nemoguće je iz tih podataka zaključiti koliko je rast izvoza poguran rastom cijena, a koliko povećanjem obujma.

Najbolji primjer za to je izvoz mineralnih goriva, odnosno sirove nafte i zemnog plina, te maziva čiji je izvoz u sedam mjeseci bio vrijedan 9,54 milijardi kuna, dok je lani u istom razdoblju bio 5,2 milijarde kuna, odnosno ove je godine porastao za 81 posto. U 2019. godini u razdoblju od siječnja do kolovoza izvoz mineralnih goriva bio je oko pet i pol milijardi kuna.

Da se dobrim dijelom radi o izvozu nafte, odnosno prodaji Inine sirove nafte mađarskom MOL-u, jasno je jer je primjerice u prvih sedam mjeseci ove godine izvoz u Mađarsku porastao za 62 posto, odnosno za milijardu i pol kuna u odnosu na prošlogodišnje četiri milijarde kuna. Koliko su i jesu li porasle količine sirove nafte koja se izvozi u Mađarsku, a koliko je na povećanje vrijednosti izvoza utjecalo poskupljenje nafte, iz podataka DZS-a se ne vidi.

Rastao i uvoz

Istovremeno s uvozom rastao je i izvoz koji je u razdoblju od siječnja do kolovoza bio 134, 6 milijardi kuna i veći je za čak 23,5 milijardi u odnosu na isto vrijeme prošle godine, a 11 milijardi u odnosu na 2019. godinu. U osam mjeseci ove godine Hrvatska je u robnoj razmjeni sa svijetom bila u minusu za gotovo 47 milijardi kuna.

Pojedinačno po zemljama DZS je zasad objavio podatke samo za razdoblje od siječnja do srpnja, i iz njih je vidljivo da 68 posto ukupnog hrvatskog izvoza čini izvoz u članice Europske unije. Najveći vanjskotrgovinski partner iz EU-a u 2021. godini je Italija, a izvoz u tu državu, koji je lani stradao zbog pandemije, oporavio se i veći je za 30 posto nego lani. Izvoz u Italiju čini 12,6 posto hrvatskog izvoza. Tek nešto manje, 12,4 posto izvoza, završi u Njemačkoj. Na trećem je mjestu susjedna Slovenija u koju je izvoz rastao 34,1 posto i dosegnuo je 8,5 milijardi kuna, odnosno veći je za 2,2 milijarde kuna. No, rastao je i uvoz iz Slovenije i to na 13 milijardi kuna i Hrvatska s tom susjednom zemljom ima doista veliki manjak u robnoj razmjeni.

No, zato je u plusu, ali znatno manjem, kad je u pitanju robna razmjena sa SAD-om. Izvoz u SAD rastao je gotovo 50 posto, i skoro je dosegnuo 2,8 milijardi kuna, dok je uvoz bio 1,6 milijardi kuna uz rast od 65 posto. U izvozu u SAD najveći udio ima izvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda.