Ulaganje u Hrvatsku kad je proizvodnja u pitanju, nikako se ne isplati. Da, ta je tvrdnja donekle točna, ali kako se čini prema razmišljanjima i aktivnostima tvrtke Manšped Željka Mandarića, uglednog riječkog poduzetnika, čije je sjedište tvrtke na Kukuljanovu, moguće je i drukčije razmišljati i djelovati.

Potvrđuje to i podatak da će za nekoliko dana nevelika općina Netretić, tek joj je nešto više od dvije tisuće stanovnika, smještena u Karlovačkoj županiji, i to na samoj slovenskoj granici, biti bogatija za novu novcatu – rafineriju.

– Točno tako, čekamo još nekoliko završnih dozvola i rafinerija biodizela u Netretiću spremna je za početak rada. U projekt smo uložili 20 milijuna eura, a čitav će posao biti obavljan putem naše tvrtke Adriatic Biodizel, potvrdio nam je to Željko Mandarić, vlasnik i predsjednik uprave Manšped Grupe.

Razlozi koji su Mandarića i njegov tim naveli na ovakvu investiciju vrlo je jednostavan: upotreba biodizela u većini je zemalja obavezna u određenom postotku od ukupne potrošnje. Riječ je o ekološkom gorivu koje ima i značajne dodatne benefite jer, što je u slučaju Hrvatske posebno važno, potiče i poljoprivrednu proizvodnju. S obzirom na ekstremno velike neobrađene površine, posebno na području Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske županije, rafinerija u Netretiću donosi čitav niz mogućih benefita. Kako je poznato, biodizel u Netretiću proizvodit će se od ulja dobivenog iz uljane repice. Dodatna mu je još jedna ekološka komponenta – ta će rafinerija sanirati i otpadna jestiva ulja koja se koriste u proizvodnji hrane, a definira ih se kao – frito ulja. Drugim riječima, korist od te rafinerije osjetit će i iznimno značajna hrvatska turistička privreda, posebno stoga što je održivost njezina najvažnija komponenta.

Flota kamiona

– U gotovo svim zemljama Europske unije, u nastojanju da se smanji količina fosilnih goriva, uvedena je obveza miješanja do sedam posto goriva proizvedenog iz nefosilnih, odnosno bioizvora. Ono što je također važno te je bilo značajan element u pokretanju inicijative za otvorenje rafinerije činjenica je da potražnja u EU-u trenutačno daleko nadilazi ponudu, tako da plasman nije upitan, ističe Mandarić.

Ono što je problem, u Hrvatskoj je obveza korištenja biodizela privremeno suspendirana, tako da plasmana na domaće tržište neće biti. Profitirat će izvoz jer će sve proizvedene količine biti izvezene u zemlje EU-a.

– Vjerujemo da će Vlada ukinuti suspenziju miješanja biodizela jer i Hrvatska je dio i obveznica realizacije energetske strategije EU-a do 2032. godine, do kada se planira miješati do 14 posto biokomponenti. Upravo zbog toga što će potražnja za biodizelom značajno rasti, u manje od deset godina najmanje će se udvostručiti, u drugoj fazi planiramo proširenje kapaciteta te uvođenje novih tehnologija. Ali o tome ćemo moći ozbiljnije razgovarati tek po normalizaciji cijena goriva reguliranima tržišnim, a ne administrativnim mehanizmima kao što je to već dulje vrijeme slučaj, pojašnjava Mandarić.

Željko Mandarić

Vratimo li se samom Manšpedu, koji mnogi zahvaljujući sveprisutnoj floti kamiona s prepoznatljivim logom doživljavaju kao dominantno špeditersku tvrtku, 2022. godina bila mu je rekordna. I to po svim parametrima: po ostvarenom prihodu i količinama tereta, ali i po ostvarenim financijskim rezultatima.

– Uspjeli smo unatoč činjenici da je skuplje gorivo posljedično poskupilo i transportne troškove, čemu se bilo vrlo izazovno prilagoditi. Imali smo veliko razumijevanje korisnika naših prijevozničkih usluga. Manšped grupa je već dugi niz godina vodeći logističar u Hrvatskoj, a u svojoj floti upravlja s više od 500 teretnih vozila u svim segmentima prometa, od prijevoza goriva, bitumena i drugih zapaljivih tekućina cisternama, preko kontejnerskog prijevoza, hladnjača, cerada, specijalnih izvangabaritnih tereta. Stoga za rezultate u prošloj godini možemo reći da su bili rezultat prethodnih investicija.

Dobar prošlogodišnji rezultat posljedica je snažnijeg rasta intermodalnog tereta na terminalima Zagreb i Slavonski Brod te našeg željezničkog servisa između naših terminala i luke Rijeka. Već 2021. godine započeli smo s našim željezničkim servisom između naših terminala i luke Rijeka, tako da smo svjesno teret premještali s naše cestovne flote na željeznicu. Taj potez prošle godine pokazao se izuzetno uspješnim jer je upravo teret s Manšpedove cestovne flote osigurao temelj za profitabilan i održiv željeznički servis između luke Rijeka i srednje i istočne Hrvatske, pojašnjava Mandarić, koji dodaje da su zahvaljujući ovakvom potezu osigurali veći protok roba između luke Rijeka te Zagreba i Slavonije uz ekološki prihvatljivije rješenje koje smanjuje emisiju štetnih plinova za čak 40 posto.

Strateško promišljanje

Ukupni prihodi društava koja u konsolidaciji čine Manšped grupu u 2022. godini iznosio je oko dvije milijarde i dvjesto milijuna kuna, odnosno gotovo 300 milijuna eura. Izvan grupe posluje još nekoliko tvrtki u Mandarićevu vlasništvu u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske, od Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske, tako da ukupni prihodi iznose nešto više od 400 milijuna eura.

– Ovakav rast posljedica je strateškog promišljanja i upravljanja razvojem, pri čemu je sva ikad ostvarena dobit svih poduzeća u grupi od osnutka do danas ulagana u ekspanziju i nove investicije, a isti poslovni model nastavit ćemo i u budućnosti, zadovoljan je Mandarić.

Ono po čemu je Mašped Grupa također zanimljiva, štoviše, i tim procesima razbija dio okoštalih domaćih razmišljanja suradnja je s Hrvatskim željeznicama.

– Naše partnerstvo s HŽ Cargom pozitivni je primjer suradnje dva logističara iz različitih, ali kompatibilnih oblika. Tijekom zajedničkog rada prepoznali smo dobitnu kombinaciju za tržište i sam teret u kreiranju usluge koja integrira najvećeg cestovnog i najvećeg željezničkog prijevoznika u Hrvatskoj. HŽ Cargo ponudio je svoje kapacitete i svoju opremu, a Manšped je ponudio svoje partnerstvo s kupcima u cestovnom prijevozu te logističke terminale i infrastrukturu.

Rezultat je vidljiv u više od 90 blok-vlakova organiziranih u 2022. i 34 blok-vlaka u prvom kvartalu 2023. godine, a na čemu smo izuzetno zahvalni upravi HŽ Carga, ističe Mandarić. I navodi nas na zaključak da je ipak najvažnije tko djeluje, a ne gdje djeluje. Rafinerija u Netretiću, ali i širenje Mandarić grupe unutar zemalja regije najbolji su pokazatelj za to. Kako im to uspijeva dodatno nam je i zaključno pojasnio Mandarić.

– Počevši od lockdowna koji je zaustavio kompletnu proizvodnju Dalekog istoka, do vrtoglavih povećanja cijena pomorskog prijevoza te preusmjeravanja tereta s kontejnerskih brodova na željeznicu Kina – Europa, te posljednji u nizu šokova u vidu pritiska na željeznički prijevoz iz Ukrajine prema luci Rijeka, i sada sve to svedite u period od 1.095 dana u kojem morate planirati, investirati i pružati tržištu održivu i konkurentnu uslugu. Pitate li me za buduće razdoblje, mislim da smo svi skratili rokove planiranja u logistici, ali konkretno primjećujemo oprez u planiranju transportno-logističkih usluga s našim partnerima u budućim razdobljima. Ne možemo izvući negativan zaključak iz opreznog planiranja, nego smatramo da su svi uključeni u lancu, od proizvođača do krajnjeg potrošača, počeli savjesnije planirati svoje proizvodne i prodajne kapacitete u skladu s raspoloživim kapitalom i troškom istoga, razmišlja Mandarić.

Ono što ostaje želja su i nada da će se refleks Netretića preslikati i na poljoprivrednu proizvodnju, točnije na mogućnost da se potrebna sirovina dobiva s danas zapuštenih zemljišnih kompleksa, nerijetko i u državnom vlasništvu.

– U taj dio procesa za sada nismo ušli. Količine koje će trošiti naša rafinerija toliko su velike da je naprosto nemoguće da sami i proizvedemo sirovinu iz koje se dobiva ulje. Ali, zašto ne, dapače, pokrene li se u okviru nekih drugih tvrtki, kooperantske proizvodnje ili već kako, naravno da smo zainteresirani za suradnju, zaključio je naš razgovor Željko Mandarić. Čelni čovjek Grupe koja permanentno pokazuje kako je mnogo toga što je u Hrvatskoj »nemoguće« za njih itekako – moguće.